Novo istraživanje pokazuje da ishrana i rast u ranom detinjstvu mogu imati trajan uticaj na emocionalni razvoj kod prevremeno rođene dece.
Najnovija studija koju su sproveli stručnjaci sa University of Granada otkriva da prve dve godine života imaju ključnu ulogu za razvoj mozga kod prevremeno rođenih beba. Istraživači su analizirali decu sa veoma niskom porođajnom težinom, koja su prošla kroz vanmateričnu restrikciju rasta. Ova stanja pogađaju čak 37 odsto prevremeno rođene dece. Kao rezultat, stručnjaci su otkrili da neuspeh u postizanju optimalnog rasta može imati dugoročne posledice po regione mozga odgovorne za emocije.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Early Human Development, pokazalo je da je razvoj mozga posebno ugrožen kod dece koja nisu ostvarila adekvatan napredak u težini tokom prve dve godine. Pre svega, uticaj je primećen na delove frontalnog režnja, koji su zaduženi za emocionalnu regulaciju. Zbog toga, roditelji prevremeno rođene dece treba da obrate posebnu pažnju na rast i ishranu u prvim mesecima i godinama života.
Zašto je rast u prve dve godine toliko važan
Kao rezultat ranog rođenja, bebe gube stalno snabdevanje hranljivim materijama koje bi inače dobijale tokom trudnoće. Pre svega, to čini ranu i pravilnu nutritivnu podršku neophodnom. „Prevremeno rođenje prekida prirodni dotok hranljivih materija. Rano i odgovarajuće hranjenje ključno je za sprečavanje deficita koji mogu ostaviti dugoročne posledice“, naglasio je José Uberos Fernández, profesor sa Odeljenja za pedijatriju University of Granada.
Međutim, praksa ishrane prevremeno rođenih beba dosta se razlikuje. Zato ova studija pruža značajne dokaze da treba razviti jasne protokole koji podstiču pravilan rast u ranom detinjstvu. Osim toga, pokazuje da nije dovoljno pratiti samo telesnu težinu. Važno je pratiti i razvoj mozga, kao i celokupno zdravlje deteta.
Pratiti rast i razvoj – ključ za bolje zdravlje dece
Na kraju, stručnjaci ističu da je stalno praćenje rasta nakon neonatalnog perioda od izuzetne važnosti. Pravilna ishrana i pravovremena intervencija mogu zaštititi decu od trajnih posledica po emocionalni i kognitivni razvoj. Ipak, potrebno je napomenuti da svaka beba ima svoje potrebe. Stoga roditelji treba redovno da se konsultuju sa pedijatrom i nutricionistom, posebno ako dete nije ostvarilo očekivani rast.
Ova studija otvara vrata novim strategijama u praćenju i podršci prevremeno rođenih beba. Pored toga, naglašava važnost saradnje između roditelja i stručnjaka u cilju očuvanja zdravlja i optimalnog razvoja dece u najosetljivijem životnom periodu.