Naučnici upozoravaju da deca širom sveta sve češće doživljavaju toplotni stres, a najugroženija su ona iz tropskih i siromašnijih regiona.
Klimatske promene svake godine izlažu više od 560 miliona dece širom sveta opasnoj vrućini i toplotnom stresu. Prema najnovijoj studiji naučnika iz Brisela, deca uzrasta od 0 do 9 godina svake godine proživljavaju bar jedan dodatni mesec visokih temperatura, što ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje. Ovaj trend posebno pogađa porodice u tropskim i siromašnijim državama, gde su mogućnosti za zaštitu dece veoma ograničene.
Rizici za zdravlje dece rastu zbog toplotnog stresa
Osim što su deca izložena većem broju dana sa ekstremnom vrućinom nego ranije generacije, naučnici upozoravaju da će se ovaj teret u budućnosti samo povećavati. Takođe, mlađe populacije suočavaju se sa nesrazmernim zdravstvenim rizicima, uključujući direktan fiziološki napor ali i indirektne posledice, poput nesigurnosti u ishrani i otežanog pristupa vodi. Rosa Pietroiusti, glavna autorka istraživanja, kaže: „Klimatske promene već sada izazivaju toplotni stres kod stotina miliona dece, što predstavlja ozbiljnu pretnju njihovom zdravlju.“ Pre svega, deca iz porodica sa niskim prihodima, lošim uslovima stanovanja i ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti, ostaju bez adekvatnih načina da se zaštite od visokih temperatura.
Deca su posebno osetljiva na klimatske promene
Istraživači su zaključili da su deca, novorođenčad i starije osobe najranjivije grupe kada je reč o toplotnom stresu. Međutim, izloženost dece dodatnoj vrućini tri puta je veća nego kod starijih od 60 do 69 godina. Prekomerna toplota otežava telu da reguliše temperaturu, pogoršava postojeće zdravstvene probleme i povećava rizik od toplotnog udara, otkazivanja bubrega ili oštećenja pluća. Kod dece je ovaj uticaj još izraženiji jer se njihovo telo razvija, a kapacitet za regulaciju temperature je manji. Osim toga, deca se manje znoje po kilogramu telesne mase, što znači da se brže pregrevaju tokom perioda ekstremnih vrućina.
Najveća izloženost decu pogađa u tropskim i siromašnim regionima
Najveći porast vlažne toplote primećen je u regionima sa mladom populacijom, kao što su Južna i Jugoistočna Azija, kao i Zapadna Afrika. Deca iz ovih područja često su i socioekonomski najranjivija, što dodatno povećava njihove rizike. Takođe, posledice toplotnog stresa za decu mogu biti i posredne, kroz širenje bolesti koje prenose komarci, promene u ishrani i komplikacije pri porođaju.
Projekcije za budućnost pokazuju zabrinjavajući trend
Na osnovu projekcija temperatura, istraživači procenjuju da će deca i u narednim decenijama ostati nesrazmerno izložena toplotnom stresu. U slučaju povećanja globalne temperature za 1,5°C, čak 620 miliona dece moglo bi doživeti najmanje jedan dodatni mesec toplotnog stresa godišnje. Štaviše, 390 miliona dece može očekivati da će biti izloženo ovim uslovima tokom najmanje pet meseci godišnje. Zbog toga, naučnici pozivaju na hitne mere koje će omogućiti bolju zaštitu najmlađih od posledica klimatskih promena.