Fenomen heteroparentalne superfekundacije otkriven je kod mlade majke, a slučaj je izazvao iznenađenje medicinske zajednice.
Devetnaestogodišnja majka iz gradića Minerios, u brazilskoj saveznoj državi Gojas, suočila se sa situacijom koja je iznenadila i lekare. Naime, nakon što je rodila blizance, DNK test je potvrdio da deca imaju različite očeve. Ovaj izuzetno redak medicinski fenomen, poznat kao heteroparentalna superfekundacija, dešava se izuzetno retko, kako navode stručnjaci, jednom u milion slučajeva.
DNK test otkrio različite biološke očeve blizanaca
Kada su njene bebe napunile osam meseci, mlada mama je posumnjala u identitet oca. Zbog toga je odlučila da uradi DNK test kako bi razjasnila sumnje. Prvi DNK test pokazao je da samo jedno dete ima očekivanog oca, dok drugo dete nije bilo u srodstvu sa tim muškarcem. Ubrzo se setila da je istog dana imala odnose sa još jednim muškarcem. Drugi DNK test potvrdio je da je on otac drugog blizanca. Takođe, ovakvi slučajevi su izuzetno retki kod ljudi, iako su česti kod životinja poput pasa, mačaka ili krava.
Kako nastaje heteroparentalna superfekundacija kod ljudi
Doktor Tulio Horhe Franko objasnio je da se fenomen dešava kada dve jajne ćelije iste žene, oslobođene tokom ovulacije, oplode dva različita partnera u kratkom vremenskom razmaku. „Moguće je da dve jajne ćelije iste žene budu oplođene spermatozoidima različitih muškaraca u istom ciklusu“, naglasio je doktor Franko. Deca u tom slučaju dele genetski materijal majke, ali svako ima poseban biološki doprinos oca. Osim toga, bebe rastu u različitim posteljicama, što dodatno potvrđuje razlike.
Porodična podrška i naučni značaj slučaja
Iako je situacija za mnoge delovala kao scenario iz telenovele, ova porodica danas funkcioniše skladno. Na kraju, jedan od očeva odlučio je da aktivno učestvuje u odrastanju oba deteta i u svakodnevnoj brizi za mladu majku. U međuvremenu, lekari navode da je do sada zabeleženo oko 20 sličnih slučajeva širom sveta. Ipak, istraživanja ukazuju da bi broj mogao biti i veći, jer mnogi nikada ne saznaju za ovakvu mogućnost dok ne urade DNK test. Na taj način, primer iz Brazila podseća na važnost otvorenog razgovora i podrške u porodici, ali i na to koliko je žensko zdravlje povezano sa brojnim biološkim i društvenim faktorima.