Kratki dani i hladnoća mogu maskirati prve znake demencije
Zima, često shvaćena kao sezona odmora i praznika, može doneti izazove za osobe koje se bore sa demencijom. Hladni meseci ne samo da utiču na raspoloženje, već mogu i pojačati simptome demencije koji su tokom leta manje primetni. Ova sezona skraćuje dane, smanjuje količinu prirodnog svetla i razbija svakodnevne rutine, što može destabilizovati mozak koji se već muči sa orijentacijom.
Prema stručnjacima sa Fixel Institute for Neurological Diseases, osobe sa demencijom zimi češće doživljavaju ‘sundowning’ – stanje pojačane konfuzije i nervoze koje se javlja kasno popodne ili uveče. Pošto se mrak spušta ranije, simptomi počinju ranije i traju duže nego leti. Britanski zdravstveni sistem HC One takođe potvrđuje da kratki dani i nedostatak svetla remete unutrašnji ritam, što dodatno zbunjuje osobe sa kognitivnim padom.
Osobe sa demencijom mogu se naći u problemima sa spavanjem, orijentacijom i raspoloženjem, a njihove porodice često prvi put primete simptome tokom zime. Promene koje se javljaju uključuju zbunjenost u mraku, dezorijentaciju u poznatim prostorima, i poremećen ritam spavanja.
Kako pomoći? Najjednostavniji koraci mogu doneti velike promene. Ujutru pustite što više svetla u prostoriju, a popodne održavajte stabilno osvetljenje kako biste izbegli nagle promene svetlosti. Jasna dnevna rutina sa istom satnicom i postupcima može pomoći u stabilizaciji simptoma. Kratke šetnje tokom toplijih delova dana i kontinuirana komunikacija, čak i kada je osoba tiša nego obično, mogu biti od velike pomoći.
Najvažnije je prepoznati i beležiti promene na vreme, jer zima nije period za ignorisanje simptoma demencije. Pravovremeno prepoznavanje omogućava lakše upravljanje simptomima i poboljšanje kvaliteta života.