Žene u zrelom životnom dobu često se suočavaju sa nesanicom, ali redovan ritam i stručna podrška mogu znatno poboljšati noćni odmor
Povodom Svetskog dana spavanja, koji se obeležava 13. marta, stručnjaci iz oblasti medicine sna ističu da loš san kod osoba starijih od 60 godina nije neizbežan deo starenja. U Srbiji i širom sveta, žene ovog uzrasta često prijavljuju probleme sa spavanjem, ali stručnjaci naglašavaju da uz odgovarajuće navike i podršku, kvalitet sna može biti očuvan i u poznijim godinama.
insert_image(“older woman bedroom sleep night”)
Prema podacima iz Velike Britanije, oko 40 odsto osoba starijih od 65 godina redovno ima problema sa nesanicom, dok tri četvrtine ove populacije iskusi neki oblik poremećaja spavanja. Profesor Džejson Elis sa Univerziteta Nortumbrija navodi: “Starije žene često dobijaju poruku da je loš san sasvim normalan deo starenja, ali to nije tačno. Čak i sa hroničnim bolestima ili promenama u životu, kvalitetan san je moguć ako se potraži adekvatna pomoć.”
Kod žena, menopauza donosi dodatne izazove za dobar san zbog pada nivoa hormona estrogena i progesterona, što može dovesti do češćeg buđenja i osećaja nemirnih noći. Takođe, opadanje hormona melatonina, koji reguliše ciklus spavanja i budnosti, počinje još posle puberteta, a sa godinama san postaje plići i osetljiviji na spoljašnje faktore kao što su svetlo i buka.
Lisa Artis, stručnjakinja za san, ističe da je osobama u poznijim godinama i dalje potrebno između sedam i devet sati sna: “Važno je razumeti da se način spavanja menja, ali potrebe organizma ostaju slične. Redovan raspored odlaska na spavanje i buđenja može značajno pomoći.”
Promene u dnevnoj rutini, kao što su odlazak u penziju ili smanjenje fizičke aktivnosti, mogu dodatno uticati na kvalitet sna. Nepravilni obrasci odmora tokom dana, smanjen boravak na dnevnom svetlu i manjak kretanja česti su razlozi za narušen noćni odmor.
Kada promene u snu počnu da utiču na svakodnevno funkcionisanje, preporučuje se konsultacija sa lekarom. Stručnjaci naglašavaju da tablete za spavanje ne bi trebalo da budu prvo rešenje za nesanicu. Umesto toga, preporučuje se kognitivno-bihevioralna terapija koja pomaže promeni navika i pogleda na spavanje.
Za žene koje imaju dijagnostikovanu apneju tokom sna, korisna može biti terapija kontinuiranim pozitivnim pritiskom vazduha (CPAP), koja omogućava normalno disanje tokom cele noći.
Zaključak stručnjaka je jasan: godine ne moraju značiti i loš san. Pravilne navike, zdrav dnevni ritam i profesionalna podrška mogu omogućiti mirne noći i očuvati zdravlje u svakom životnom dobu.