Šest čestih zabluda o hrani koje mogu uticati na dugovečnost i vitalnost, prema stručnjaku Ezekielu Emanuelu
Onkolog i stručnjak za zdravstvenu politiku Ezekiel J. Emanuel, školovan na Harvardu, istakao je šest najčešćih zabluda o ishrani koje utiču na svakodnevne izbore žena širom sveta. Emanuel je naglasio da zdrav i dug život ne zavisi od kratkotrajnih dijeta, već od navika koje mogu da se održavaju tokom godina.
insert_image(“healthy food women lifestyle”)
Prema njegovim rečima, moderna potreba da se prate trendovi poput keto dijete, povremenog posta ili ishrane bazirane na sirovim namirnicama često ne daje dugoročne rezultate. Emanuel ističe da je ključno usvojiti jednostavne i održive navike prilagođene individualnim potrebama, uz konsultaciju sa lekarom.
Prva zabluda tiče se grickalica. Iako mnoge žene izbegavaju užine zbog straha od viška kalorija, Emanuel naglašava da nisu sve grickalice štetne. “Zdrave užine poput orašastih plodova, voća ili povrća mogu doprineti boljoj ishrani i dužoj sitosti bez naglog porasta šećera u krvi”, objašnjava on. Problem nastaje kada se konzumira ultra-prerađena hrana, koja može dovesti do gojenja i povećanog rizika od hroničnih bolesti.
Druga zabluda odnosi se na unos proteina. “Većina žena već unosi optimalnu količinu proteina, a preterani unos ili upotreba proteinskih suplemenata nije preporučljiva za sve”, kaže Emanuel. Osobama starijim od 60 godina ili onima koje se bave intenzivnom fizičkom aktivnošću može biti potrebna nešto veća količina, ali je za većinu bolje birati prirodne izvore poput mahunarki, jogurta ili ribe.
Kada je reč o vlaknima, Emanuel napominje da suplementi nisu zamena za prirodnu hranu. “Voće, povrće, mahunarke i integralne žitarice su najbolji način da se zadovolje potrebe organizma za vlaknima i očuva zdravlje creva”, ističe on.
Još jedan čest mit jeste vezan za mlečne proizvode sa smanjenom količinom masti. Emanuel pojašnjava da nije dokazano da punomasni mlečni proizvodi povećavaju rizik od gojenja. Naprotiv, deca i odrasli koji ih konzumiraju često imaju manji rizik od prekomerne telesne težine.
Masti u ishrani su dugo bile demonizovane, ali Emanuel navodi da su zdrave masti, poput onih iz maslinovog ulja, orašastih plodova i tamne čokolade, korisne za organizam. “Polovina kašike maslinovog ulja dnevno može smanjiti rizik od smrti za 19 odsto”, napominje on.
Na kraju, Emanuel upozorava da fizička aktivnost, iako izuzetno važna za zdravlje, ne može da poništi posledice loše ishrane. “Vežbanje poboljšava raspoloženje i zdravlje, ali gubitak ili održavanje telesne težine ipak zavisi od izbora i količine hrane”, poručuje.
Emanuel zaključuje da su najvažnije jednostavne navike – redovna konzumacija prirodnih namirnica, umerene porcije i deljenje obroka sa bližnjima. Povremeno uživanje u omiljenoj poslasticu, bez osećaja krivice, takođe je deo uravnoteženog pristupa zdravlju.