Genetski sindrom povećava rizik od raka materice, debelog creva i drugih karcinoma, a često ostaje neprepoznat u porodicama
Sve veći broj žena širom sveta suočava se sa porastom dijagnoza karcinoma, a posebno zabrinjava što su među obolelima sve češće mlađe osobe. U Srbiji i regionu, ali i globalno, stručnjaci upozoravaju na jedan genetski sindrom koji ostaje u senci – Linčov sindrom, a procenjuje se da više od milion ljudi, među njima i veliki broj žena, živi sa ovim naslednim stanjem bez ikakve svesti o tome.
insert_image(“women, hospital, family, health”)
Linčov sindrom je najčešći nasledni uzrok raka debelog creva i materice, a može izazvati i povećan rizik od raka pankreasa, želuca, jajnika i prostate. Ovaj sindrom nastaje zbog mutacija na jednom od pet gena, a prenosi se sa roditelja na decu – svako dete ima oko 50 odsto šanse da ga nasledi. Zbog toga je porodična istorija bolesti ključan faktor u otkrivanju ovog stanja.
Za razliku od poznate BRCA mutacije, o kojoj se često govori u javnosti zahvaljujući poznatim ličnostima, Linčov sindrom je i češći i mnogo manje poznat. Smatra se da pogađa jednu od 300 osoba, dok je BRCA mutacija prisutna kod jedne od 400. Međutim, Linčov sindrom veoma retko ima jasne simptome, pa ga većina žena otkriva tek kada se pojavi ozbiljniji zdravstveni problem ili karcinom.
„Mnoge žene se iznenade kada saznaju za Linčov sindrom, jer u porodici nisu imale jasne pokazatelje ili im niko nije pričao o ranim slučajevima raka“, navodi dr. Ivana Jovanović, specijalista genetike. Ona dodaje da je rana dijagnoza ovog sindroma presudna za pravovremeno sprovođenje preventivnih pregleda i skrininga.
Genetsko testiranje danas je dostupnije nego ranije i često pokriveno zdravstvenim osiguranjem. Test se radi na osnovu uzorka krvi ili pljuvačke i preporučuje se ženama koje imaju porodičnu istoriju raka debelog creva, materice, pankreasa, želuca, prostate ili jajnika, posebno ako je bolest dijagnostikovana pre 50. godine života.
Važno je znati da dijagnoza Linčovog sindroma nije presuda. „Neće svaka osoba razviti rak, ali je rizik značajno viši, pa redovni lekarski pregledi mogu spasiti život“, naglašava dr. Jovanović. Postoje posebni programi praćenja i savetovanja za žene sa ovim sindromom, koji omogućavaju da žive dug i ispunjen život uz pravovremenu brigu o zdravlju.
Zbog stigme i tabu tema vezanih za pojedine vrste raka, žene često ne razgovaraju otvoreno o porodičnoj istoriji bolesti. Stručnjaci savetuju veću edukaciju i međusobnu podršku, kako bi svaka žena imala šansu za ranu prevenciju i očuvanje zdravlja.