Majka otvoreno o dojenju četvorogodišnje ćerke i reakcijama okoline

Foto Izvor: Pexels / Wendy wei

Šinaj Viser iznosi razloge za produženo dojenje i objašnjava kako odgovara potrebama njene dece

Tridesetčetvorogodišnja majka Šinaj Viser iznela je na društvenim mrežama svoje iskustvo sa produženim dojenjem, što je izazvalo brojne reakcije javnosti. Ona još uvek doji svoju četvorogodišnju ćerku, a istovremeno ima i mlađu ćerku od 20 meseci, koja češće traži majčino mleko. Ovakav pristup izazvao je podeljena mišljenja, ali Viser naglašava da dojenje prilagođava isključivo potrebama svojih ćerki.

Njena objava privukla je veliku pažnju, a komentari su varirali od podrške do oštrih kritika. Dok mnogi smatraju ovakav način roditeljstva prirodnim i bliskim, pojedini korisnici društvenih mreža ističu da je dojenje deteta te dobi neprimereno i preterano. Šinaj Viser često se suočava sa komentarima u kojima joj zameraju da produženo dojenje više koristi njoj nego detetu, ali ona to odlučno odbacuje. “Produženo dojenje ne praktikujem zbog svoje udobnosti, već zato što verujem da odgovara potrebama moje dece”, navodi Viser.

Njeno mišljenje o dojenju promenilo se kada je počela da istražuje različite kulturne pristupe i naučna istraživanja iz ove oblasti. “Shvatila sam da je kroz istoriju produženo dojenje bilo mnogo češće nego što se danas smatra u zapadnim društvima”, kaže Viser. Po njenim rečima, pitanje dojenja je više kulturološko nego biološko.

Voli da naglasi da dojenje izgleda različito kod njenih ćerki: stariju devojčicu doji povremeno, najčešće kada ona sama to zatraži, a nekad prođe i nekoliko dana bez potrebe. Opisuje te trenutke kao smirene i kratke, isključivo vođene detetovim ritmom. Sa mlađom ćerkom, dojenje je češće i tokom dana i noći, posebno u periodima rasta ili kada joj niču zubi.

Za stariju ćerku, dojenje više nema nutritivnu, već emocionalnu ulogu. Viser veruje da joj pomaže da se smiri, reguliše emocije i oseća sigurnost. “Dojenje pruža mom detetu osećaj sigurnosti i emotivne ravnoteže”, ističe ona. Smatra da prava samostalnost dolazi iz sigurne povezanosti sa roditeljem, a ne iz prisilnog odvajanja.

Na pitanje kada planira da prestane sa dojenjem, Šinaj Viser odgovara da će odluku doneti prema potrebama deteta i njihovom međusobnom odnosu. Sigurna je da odvikavanje ne mora biti ubrzano da bi bilo zdravo, te primećuje da njena starija ćerka sama postepeno smanjuje potrebu za dojenjem.

Related posts

Priča Kaće iz Šapca vratiće vam veru: Evo kako sam izgubila porodičnu kuću i pronašla snagu da nastavim život dalje

Tragična priča o ljubavi, izdaji i zločinu u rumunskoj porodici

Dve decenije majčine nade: vera i pisma za izgubljenog sina

Ovaj veb-sajt koristi kolačiće radi unapređenja vašeg korisničkog iskustva. Podrazumeva se da se slažete sa tim, ali imate mogućnost da se odjavite ukoliko to želite. Pročitaj više