Psihološkinja Nataša Ivković Lovrić ističe da perfekcionizam i prevelika očekivanja dovode žene do iscrpljenosti i gubitka lične ravnoteže.
Povodom 8. marta, dana koji podseća na borbu za prava žena, psihološkinja Nataša Ivković Lovrić govori o sve prisutnijem fenomenu umora i preopterećenosti kod žena u Srbiji. Iako je društvo napravilo veliki napredak u ostvarivanju ženskih prava, današnje žene se suočavaju sa drugačijim izazovima: pokušajima da usklade karijeru, porodične obaveze i lične potrebe, često zanemarujući sopstveno zdravlje.
Prema podacima instituta za javno zdravlje, najčešći razlozi zbog kojih žene traže stručnu pomoć su hronična iscrpljenost, nesanica i osećaj da moraju da budu prisutne u svim životnim sferama. “Sve češće mi dolaze žene koje osećaju da nisu dovoljno dobre ako ne ispunjavaju svaku ulogu savršeno. Najčešće su to majke, partnerke i zaposlene koje su stalno pod pritiskom da sve bude pod kontrolom, a zapravo gube sebe”, kaže Nataša Ivković Lovrić. Ona dodaje da su simptomi koje žene prijavljuju mnogo više od običnog umora – reč je o ozbiljnoj emocionalnoj i fizičkoj iscrpljenosti.
Jedna klijentkinja opisala je svoj problem rečima: “Ja i kad odmaram radim, moj mozak ne staje, stalno pravim liste svega što treba da obavim i stalno mislim o tome šta nije urađeno.” Psihološkinja ističe da ovakva stalna mentalna aktivnost dovodi do gubitka autentičnosti i osećaja zadovoljstva, dok izostanak jasnih granica i nemogućnost da se kaže „ne“ vodi ka potpunoj iscrpljenosti.
Statistika pokazuje da žene i dalje obavljaju oko 70% kućnih poslova, čak i kad su zaposlene puno radno vreme. Ova nevidljiva “druga smena” dodatno opterećuje i ostavlja posledice na fizičko i mentalno zdravlje. Kada se tome pridruži briga o deci i konstantan osećaj dužnosti, umor prerasta u stanje koje organizam više ne može da ignoriše. “Burnout nije običan umor, već stanje kada ni odmor, ni san, ni vikend više ne pomažu, jer osećaj preopterećenosti postaje trajan”, objašnjava Nataša Ivković Lovrić.
Ona ističe i da je osećaj krivice duboko ukorenjen u našoj kulturi, zbog čega mnoge žene veruju da nemaju pravo na pauzu ili odmor. “Postoji taj unutrašnji glas koji im govori da su sebične ako misle na sebe, a istina je da je briga o sebi preduslov za brigu o drugima”, naglašava psihološkinja. Takav mentalitet i mit o ženi koja sve može često vode do gubitka motivacije, pojave depresije i anksioznosti, a čak 68% majki ima iskustvo roditeljskog sagorevanja.
Povodom Međunarodnog dana žena, stručnjaci podsećaju da je važno da žene prepoznaju granice, nauče da odvajaju vreme za sebe i odbace nerealna očekivanja. Samo na taj način mogu sačuvati svoje zdravlje i zadovoljstvo.