Sve više žena na mrežama traži odgovor na pitanje da li uporan kašalj može da spasi život u slučaju srčanog udara
Infarkt srca predstavlja jednu od najopasnijih zdravstvenih situacija, a žene, posebno one iznad 50 godina, sve češće postavljaju pitanja o mogućim načinima samopomoći dok čekaju medicinsku pomoć. Prema poslednjim podacima, u Sjedinjenim Američkim Državama neko doživi infarkt svakih 40 sekundi, a žene su često pogođene atipičnim simptomima koji mogu otežati prepoznavanje problema.
Na društvenim mrežama poslednjih godina kruži savet da intenzivan, ponavljajući kašalj može pomoći osobi koja doživljava infarkt srca, dok ne stigne hitna pomoć. Ova ideja, poznata kao „kašalj reanimacija“, podrazumeva duboko udahnuće i snažan kašalj na svaka dva sekunda. Zagovornici ove metode tvrde da kašalj na ovaj način može uticati na krvotok i nivo kiseonika.
Međutim, stručnjaci iz oblasti kardiologije upozoravaju da ova tehnika nije namenjena osobama koje doživljavaju klasičan infarkt, već može imati smisla samo u vrlo specifičnim situacijama, kao što su određene vrste poremećaja srčanog ritma koji se javljaju dok je osoba pod medicinskim nadzorom. Dr Džejms Udelson objašnjava: „Kašalj može imati efekte kod osoba koje imaju poremećaje srčanog ritma i nalaze se već u bolnici, pod stalnim nadzorom, ali nije preporučena tehnika za ljude koji iznenada dožive simptome infarkta.“
Dr Navdžot Sobti, specijalista za žensko srce, ističe: „Najvažnije što svaka žena treba da uradi ako posumnja na infarkt jeste da odmah pozove hitnu pomoć i ostane mirna i na sigurnom mestu dok ne stignu medicinski radnici.“ Ona dodaje da pokušaj izvođenja bilo kakvih tehnika samopomoći može odložiti pravu pomoć i ugroziti život.
Simptomi infarkta kod žena često uključuju bol u grudima, ali i umor, vrtoglavicu, mučninu i bol u leđima ili vilici. Važno je da čitateljke znaju da simptomi mogu biti nespecifični i da ne treba čekati da se pogoršaju pre nego što potraže pomoć.
Za prevenciju infarkta, preporučuje se redovno praćenje krvnog pritiska, zdrav način ishrane, fizička aktivnost i izbegavanje pušenja. U slučaju sumnje na infarkt, prioritet je pozvati hitnu pomoć, a ne oslanjati se na nedokazane savete sa interneta.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.