Novo istraživanje pokazuje da žene koje ustaju rano i redovno vežbaju imaju manju šansu da razviju opasnu bolest nervnog sistema
Žene srednje i starije dobi koje rano ustaju i vode fizički aktivan život imaju manji rizik od razvoja amiotrofične lateralne skleroze (ALS), ozbiljne neurodegenerativne bolesti, pokazala je velika studija sprovedena u Kini. Ovo istraživanje, u kojem je učestvovalo više od 500.000 osoba prosečne starosti 57 godina, pratilo je njihove navike, nivo fizičke aktivnosti i zdravlje tokom 14 godina.
ALS je retka, ali izuzetno teška bolest koja zahvata nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini, dovodeći do postepenog gubitka kontrole nad mišićima, paralize i, nažalost, smrtnog ishoda najčešće u roku od dve do pet godina nakon postavljanja dijagnoze. U ovom istraživanju, 277.000 učesnika bilo je svrstano među osobe koje rano ustaju, dok je 166.000 imalo navike kasnog odlaska na spavanje i buđenja.
Rezultati su pokazali da su žene koje su jutarnji tip imale 20 odsto manji rizik od razvoja ALS u poređenju sa onima koje su navikle da kasno ležu i bude se. Takođe, fizička aktivnost je igrala značajnu ulogu – najaktivniji učesnici imali su 26 odsto manji rizik od ove bolesti.
Neurolog dr Hong-Fu Li, jedan od vodećih istraživača, ističe: „Promovisanje zdravih životnih navika može predstavljati potencijalnu strategiju za smanjenje rizika od ALS.” On dodaje da je važno ispitati i druge faktore koji mogu uticati na pojavu bolesti, ali da su ove navike dostupne svima i mogu doprineti opštem zdravlju.
Za žene, posebno one koje brinu o svojoj porodici i karijeri, ove informacije mogu biti ohrabrujuće – male promene u svakodnevnoj rutini, poput ranijeg odlaska na spavanje, ustajanja u isto vreme i redovnog vežbanja, mogu imati dugoročan pozitivan efekat na zdravlje nervnog sistema. Studija je takođe utvrdila da je optimalno trajanje sna između šest i osam sati, dok previše ili premalo sna može povećati rizik od ALS.
Većina simptoma ALS počinje sa slabostima u mišićima, poteškoćama u govoru ili gutanju, a bolest najčešće pogađa osobe starije od 50 godina. Iako za sada ne postoji lek, rana dijagnoza i podrška stručnjaka mogu pomoći u olakšavanju simptoma i poboljšanju kvaliteta života.
Praktični saveti za žene uključuju: postavljanje redovne rutine spavanja, izbegavanje elektronskih uređaja pred spavanje, svakodnevnu fizičku aktivnost prilagođenu godinama i zdravstvenom stanju, kao i savetovanje sa lekarom kod pojave sumnjivih simptoma. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.