Žene se često susreću sa plitkim disanjem – evo kada je to bezazleno, a kada znak za ozbiljniji problem
Mnoge žene, posebno između 30. i 60. godine, povremeno iskuse osećaj da ne mogu da udahnu do kraja ili da im ponestaje vazduha čak i pri laganim aktivnostima. Ovaj problem postaje aktuelan tokom promena godišnjih doba, povećanog stresa ili kada se pojave nove zdravstvene tegobe. Znati kada je kratak dah prolazna pojava, a kada znak za posetu lekaru, može biti od presudnog značaja za zdravlje.
Blago i prolazno ubrzano ili plitko disanje najčešće se javlja nakon fizičkog napora, naglog ustajanja, dužeg sedenja u zgrčenom položaju, nošenja tesne odeće oko stomaka ili grudi, kao i u stresnim situacijama. U ovim slučajevima, disanje se spontano vraća u normalu i nije razlog za brigu. Međutim, ako se kratak dah javlja i u mirovanju, bez očiglednog razloga, ili traje duže od nekoliko minuta, važno je obratiti pažnju na prateće simptome.
Najčešći uzroci otežanog ili plitkog disanja kod žena uključuju astmu, hronične plućne bolesti, srčane tegobe, alergije, kao i infekcije disajnih puteva. Gojaznost i hormonski poremećaji takođe mogu da doprinesu ovom osećaju, a anksioznost i napadi panike posebno su česti kod žena u reproduktivnom i perimenopauzalnom periodu. “Anksiozni poremećaji često dovode do ubrzanog, površnog disanja i osećaja nedostatka vazduha, što dodatno pojačava osećaj straha”, ističe dr Ivana Petrović, specijalista interne medicine.
Simptomi koji zahtevaju posebnu pažnju su ubrzan puls, pritisak ili bol u grudima, šištanje ili dahtanje pri disanju, izražen umor bez napora i osećaj slabosti. Ako se ovakvi znaci jave dok mirujete, ili se pogoršavaju noću, savetuje se što pre konsultovati lekara. “Ako kratak dah prate omaglica, konfuzija, plavičasta boja usana ili oticanje nogu, neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć”, upozorava dr Petrović.
Plitko disanje ne mora uvek biti znak bolesti, ali upornost simptoma ili njihovo pogoršanje treba shvatiti ozbiljno. Kod astme, disajni putevi se sužavaju, dok srčane tegobe smanjuju dotok kiseonika tkivima, što menja ritam i dubinu disanja. Infekcije pluća mogu izazvati ubrzano i površno disanje, a kod gojaznosti dodatni pritisak na grudni koš otežava dubok udah. Boravak u zagađenoj sredini, na velikim visinama ili u prostorijama sa slabom ventilacijom, privremeno može izazvati slične tegobe i kod zdravih osoba.
Lečenje zavisi od uzroka problema. Kod akutnih slučajeva sa niskim nivoom kiseonika, primenjuje se terapija kiseonikom ili mehanička podrška disanju. Hronične bolesti zahtevaju redovno uzimanje terapije i kontrolu pod nadzorom lekara. Za žene koje se suočavaju sa stresom, korisne mogu biti vežbe disanja, joga i relaksacione tehnike. “Vežbanje disanja stisnutim usnama može olakšati simptome i poboljšati kapacitet pluća”, preporučuje dr Petrović.
Zdrava ishrana, bogata omega-3 masnim kiselinama, kao i unos probiotika, može pomoći kod čestih infekcija i alergija. Uvek je važno voditi računa o redovnim preventivnim pregledima i ne zanemarivati nove ili neuobičajene simptome. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.