Žene koje uđu u menopauzu pre 40. godine izložene su većoj verovatnoći za razvoj kardiovaskularnih bolesti tokom života
Žene koje dožive menopauzu pre 40. godine imaju značajno veći rizik od razvoja srčanih oboljenja tokom života u poređenju sa onima koje menopauzu dožive kasnije, pokazuje novo obimno istraživanje. Studija je obuhvatila preko 10.000 žena u postmenopauzi, starosti od 55 do 69 godina, a rezultati ukazuju da prevremena menopauza može povećati verovatnoću za koronarnu bolest srca za oko 40 odsto.
Menopauza, koja se definiše kao period od godinu dana nakon poslednje menstruacije, najčešće nastupa između 45. i 55. godine, ali kod nekih žena može nastupiti znatno ranije. Važnost ovog problema ističe i dr Priya Freaney, kardiološkinja i autorka studije, koja naglašava da vreme nastupanja menopauze nije samo reproduktivno pitanje, već ima dugoročne posledice po zdravlje srca: “Naši nalazi pokazuju da žene koje dožive menopauzu pre 40. godine treba ranije da razmišljaju o prevenciji srčanih bolesti.”
Istraživanjem je zabeleženo da je prevremena menopauza češća među crnkinjama (15%) u poređenju sa belkinjama (5%), što se može dovesti u vezu sa različitim društvenim i zdravstvenim uslovima. Tokom višedecenijskog praćenja, kod 260 crnkinja i 748 belkinja registrovani su slučajevi koronarne bolesti srca, uključujući srčane udare i smrtne ishode.
Jedan od ključnih faktora koji povezuje ranu menopauzu i povećan rizik od srčanih bolesti jeste pad nivoa estrogena, ženskog hormona koji ima zaštitnu ulogu za srce i krvne sudove. Dr Ryhm Radjef, specijalistkinja za žensko srce, objašnjava: “Estrogen štiti srce, a žene koje izgube tu zaštitu ranije izložene su većem riziku od kardiovaskularnih problema.” Ona dodaje da rana menopauza može ukazivati i na postojanje upalnih ili metaboličkih promena koje dodatno povećavaju rizik.
Za žene koje su ušle u menopauzu pre 40. godine, preporučuje se redovno praćenje krvnog pritiska, nivoa holesterola i šećera u krvi, kao i održavanje zdrave telesne mase i fizičke aktivnosti. Pravilna ishrana, prestanak pušenja i smanjenje stresa takođe mogu doprineti očuvanju zdravlja srca. U slučaju bilo kakvih simptoma ili sumnji, važno je obratiti se lekaru, jer samo stručnjak može postaviti tačnu dijagnozu i dati najbolji savet.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.