Novo istraživanje pokazuje da muškarci ulaze u zonu povišenog rizika za oboljenja srca godinama pre žena, što je važno i za zdravlje njihovih porodica
Novo istraživanje, sprovedeno na više od 5.100 muškaraca i žena tokom više od tri decenije, otkrilo je da muškarci ulaze u zonu povišenog rizika za srčane bolesti već oko 35. godine života. Ovaj podatak menja dosadašnja shvatanja o tome kada je vreme za ozbiljniju brigu o zdravlju srca i može biti posebno važan za žene koje brinu o zdravlju svojih partnera, očeva i sinova.
Do sada su mnogi verovali da se rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno povećava tek posle četrdesete godine. Međutim, rezultati studije pokazuju da kod muškaraca rizik počinje da raste znatno ranije i da dostižu prag od 5 odsto ukupnog rizika čak sedam godina pre žena. Najveći deo razlike između polova odnosi se na koronarnu bolest srca, odnosno suženje krvnih sudova koji snabdevaju srce krvlju. Ova bolest je glavni uzrok srčanog udara.
Zanimljivo je da poznati faktori rizika – kao što su pušenje, povišen krvni pritisak, dijabetes, visok holesterol, višak kilograma i nedostatak fizičke aktivnosti – objašnjavaju samo deo ovog ranog porasta rizika kod muškaraca. “Muškarci i dalje razvijaju srčane bolesti ranije nego žene, čak i kada su svi faktori pod kontrolom”, navodi dr Amanda Sampson, kardiološkinja i jedna od autorki studije. To znači da na razvoj bolesti mogu uticati i hormonski, biološki, ali i psihosocijalni faktori koji još nisu dovoljno proučeni.
Za žene je ova tema važna ne samo zbog ličnog zdravlja, već i zbog podrške članovima porodice. Studija je pokazala da muškarci u proseku dobijaju prve ozbiljne znake rizika oko 35. godine, dok žene taj prag dostižu oko 57. godine. Kod moždanog udara razlike su manje izražene, a srčana slabost se češće javlja kasnije u životu.
Iako većina preventivnih pregleda i skrining programa počinje tek nakon 40. godine, novo saznanje sugeriše da bi muškarci trebalo da povedu računa o zdravlju srca već u mladom odraslom dobu. “Oštećenja na krvnim sudovima i srcu mogu nastajati godinama pre nego što se pojave simptomi”, upozorava dr Sampson.
Saveti za prevenciju uključuju redovne kontrole krvnog pritiska i holesterola, usvajanje uravnotežene ishrane, svakodnevnu fizičku aktivnost i prestanak pušenja. Osim toga, važno je obratiti pažnju na rane znake poput zamora, nelagodnosti ili nepravilnog rada srca, bez obzira na godine.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.