Iako se srčani udar često smatra „muškim problemom“, statistika pokazuje da su žene podjednako ugrožene, a simptomi kod njih mogu biti veoma suptilni i lako promašeni.
Srčani udar je vodeći uzrok smrti među ženama širom sveta, a prema podacima, svaka peta žena izgubi život zbog bolesti srca i krvnih sudova. Zabrinjavajuće je da se simptomi kod žena često razlikuju od uobičajenih i mogu biti neprimetni, što povećava rizik od ozbiljnih posledica.
Lori Sepik iz Memfisa, koja je preživela dva srčana udara – prvi sa 51, a drugi sa 64 godine – ističe koliko je važno obratiti pažnju na svoje telo, čak i kada verujemo da smo van rizika. „Mogućnost da doživim srčani udar jednostavno nije postojala u mojoj svesti“, izjavila je. Lori je godinama zanemarivala ozbiljnu, naslednu hipertenziju i povremeno izostavljala terapiju. Prvi put, ignorišući simptome poput bola u grudima, mučnine i bola u rukama, nije odmah potražila pomoć, što je dovelo do komplikacija. Drugi put je reagovala brže i izbegla teže posledice. Danas redovno kontroliše krvni pritisak, ne puši i fizički je aktivna.
Kod žena, simptomi srčanog udara često ne liče na „klasičnu“ sliku iz filmova. Umesto snažnog bola u grudima, mogu se javiti bol ili nelagodnost u leđima, vratu ili vilici, kratak dah, hladan znoj, izražen umor, mučnina, vrtoglavica, osećaj anksioznosti ili trnjenje prstiju. Ovi znaci neretko dolaze postepeno, u talasima, i mogu izgledati kao posledica stresa ili umora, što otežava njihovo prepoznavanje.
Posebno je važno znati da su faktori rizika za srčani udar kod žena delimično isti kao kod muškaraca: pušenje, povišen krvni pritisak, visok holesterol, gojaznost, dijabetes i fizička neaktivnost. Međutim, postoje i dodatni rizici povezani sa hormonskim promenama, trudnoćom ili terapijom za menopauzu.
Kardiolozi naglašavaju: „Ako primetite uporni umor, nelagodnost ili neobične bolove, važno je da ne ignorišete simptome i što pre se obratite lekaru.“ Brza reakcija značajno povećava šanse za oporavak.
Praktični saveti uključuju redovne kontrole krvnog pritiska i holesterola, zdravu ishranu, prestanak pušenja, redovno vežbanje i praćenje sopstvenih tegoba. Ako dođe do iznenadnih simptoma, odmah potražite pomoć – posebno kada osetite neobične bolove, kratak dah, mučninu ili iznenadni umor.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.