Stručnjaci podele mišljenja o učestalosti pregleda: da li je dvogodišnji interval dovoljan za rano otkrivanje raka dojke
Nova pravila o skriningu raka dojke izazvala su brojne nedoumice među ženama starosti od 40 do 75 godina. Preporuke Američkog koledža lekara sada predlažu da žene sa prosečnim rizikom rade mamografiju svake dve godine između 50. i 74. godine života. Ova promena izazvala je različite reakcije stručnjaka, ali i zabrinutost kod mnogih čitateljki koje žele da na vreme otkriju potencijalne probleme.
Rak dojke je među najčešćim malignitetima kod žena, a procenjuje se da će svaka osma žena tokom života dobiti ovu dijagnozu. Najveći broj slučajeva otkriva se kod žena starijih od 50 godina, dok je prosečna starost pri dijagnostikovanju oko 62 godine. Upravo zbog toga, pravovremeni skrining ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, kada su šanse za uspešno lečenje najveće.
Prema novim smernicama, žene koje nemaju simptome, ličnu ili porodičnu istoriju raka dojke, genetske mutacije (kao što su BRCA1 i BRCA2) ili izloženost visokim dozama zračenja u mladosti, smatraju se osobama prosečnog rizika. Za njih se preporučuje mamografija na svake dve godine između 50. i 74. godine.
Dr Ana Petrović, specijalista radiologije, ističe: “Dvogodišnji interval za žene prosečnog rizika omogućava rano otkrivanje većine tumora, a smanjuje broj lažno pozitivnih nalaza i nepotrebnih biopsija, što može značiti manje stresa za pacijentkinje.”
Međutim, deo lekara smatra da je potrebno individualno prilagoditi odluke, posebno za žene mlađe od 50 godina. Kod njih se savetuje razgovor sa lekarom, uz uvažavanje ličnih faktora rizika i porodične istorije. “Žene u četrdesetim godinama treba da odluče o skriningu zajedno sa svojim lekarom, uzimajući u obzir sve činioce koji mogu uticati na rizik od raka dojke”, objašnjava dr Ivana Jovanović, onkolog.
Kada je reč o ženama starijim od 75 godina, preporuke su opreznije. Istraživanja pokazuju da nastavak mamografije nakon 74. godine ne donosi značajno smanjenje smrtnosti, ali može povećati broj dodatnih analiza i nepotrebnog lečenja. U ovom uzrastu, odluka treba da se donosi u dogovoru sa lekarom, prema opštem zdravstvenom stanju i očekivanom životnom veku.
Kod žena sa gustim tkivom dojke, standardna mamografija ponekad može propustiti promene. U tim slučajevima, lekar može preporučiti dodatne metode, kao što su 3D mamografija ili ultrazvuk, ali rutinski dodatni pregledi nisu preporučeni za žene bez dodatnih rizika.
Za sve žene, stručnjaci ističu važnost redovnih pregleda i samopregleda dojki, kao i pravovremene konsultacije sa lekarom u slučaju bilo kakvih promena. “Svaka žena je posebna i rizik nije isti za sve. Preporučujem da svoj plan skrininga dogovorite sa lekarom koji poznaje vašu medicinsku istoriju”, naglašava dr Petrović.
Važno je napomenuti: za tačnu dijagnozu i savet obratite se svom lekaru.