Dr Dragan Ivanov upozorava da digitalne navike dece predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik
Deca u Srbiji, ali i širom sveta, sve češće provode sate ispred ekrana. Prema rečima dr Dragana Ivanova, specijaliste interne medicine iz Novog Sada, ova navika može biti opasnija za zdravlje dece nego što mnogi misle. On ističe da preterano korišćenje digitalnih uređaja kod dece, posebno onih od sedam godina i starijih, može imati posledice ozbiljnije od pušenja marihuane. Ova izjava posebno je značajna za roditelje koji brinu o zdravom razvoju svog deteta.
Pored toga, dr Ivanov naglašava važnost redovnog sna, pravilne ishrane i fizičke aktivnosti. On objašnjava da deca i omladina treba da ležu pre 22 časa. Na taj način, njihovo telo ima dovoljno vremena da regeneriše mozak i ceo organizam. Melatonin (hormon sna) i hormon rasta, koji se luče u toku ranog sna, od suštinskog su značaja za razvoj dece.
Rizici digitalnih uređaja i društvenih mreža
Zbog sve češće upotrebe mobilnih telefona, tableta i računara, deca su izložena novom obliku “toksičnosti”. Prema rečima dr Ivanova, „mi deci od sedam godina nećemo dati marihuanu, ali im dajemo jedan drugi toksin koji je opasniji od marihuane. A to je preterana upotreba elektronskih sredstava i društvenih mreža. To je po decu toksičnije od pušenja marihuane”.
Zapravo, stalna izloženost ekranima može dovesti do problema sa pažnjom, poremećaja sna i smanjenja socijalnih veština kod dece. Osim toga, produženo sedenje i manjak fizičke aktivnosti dodatno ugrožavaju zdravlje. „Ako radimo neki sedeći posao, treba da budemo svesni da se nakon 3-4 sata sedenja, 80% mozga inhibiše – isključi. Treba da prekinemo to sedenje i gledanje u ekran ili papire i da se 5-10 minuta razgibamo. Mozak će se tako ponovo aktivirati i sve te poslove uradićemo efikasnije“, ističe dr Ivanov.
Praktični saveti za zdravlje dece
Kako bi deca sačuvala mentalno i fizičko zdravlje, važno je uspostaviti jasne dnevne rutine. Pre svega, doručak ne treba preskakati. “Najbolji izvor energije za naš mozak i ceo organizam su med i voće. Naš mozak radi isključivo na glukozu. Zato, deca ne treba da odu u školu niti mi da počinjemo bilo šta da radimo, a da nismo uneli prirodne, neprerađene ugljene hidrate koji se nalaze u medu, voću, integralnim žitaricama“, savetuje dr Ivanov.
Pored toga, preporučuje se odlazak u školu ili na posao pešice ili biciklom, kako bi se istovremeno ostvarila fizička aktivnost i boravak na suncu. “Fizička aktivnost u trajanju od 45 do 60 minuta, kao i boravak na suncu, važni su za zdrav život. Idealno je, kaže, vreme kada sunce izlazi i kada zalazi. Tada je sunce u našem vidokrugu, vitamin D će se sintetisati, ali još važnije, melatonin i serotonin”, navodi dr Ivanov.
Emocionalno zdravlje kao deo prevencije
Štaviše, dr Ivanov ističe da su emocionalni faktori, poput usamljenosti i loše komunikacije sa drugima, često zanemareni, ali jednako štetni. “Izolacija i usamljenost, nespretnost u komunikaciji s drugim ljudima, toksičnija je po naše zdravlje od duvanskog dima”, naglašava.
Na kraju, preporučuje ograničavanje upotrebe digitalnih uređaja na deo dana i posvećivanje više vremena porodici i prijateljima. „Mi iz odnosa sa drugim ljudima crpimo najviše sreće i životne radosti“, zaključuje dr Ivanov.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.