Iako mnogi misle da je blagoslov zaspati za minut, stručnjaci ističu da ovakav san često znači iscrpljenost organizma.
Brojne žene u Srbiji, posebno u urbanim sredinama, često smatraju da je odlazak na spavanje i trenutno uspavljivanje znak dobrog zdravlja. Ipak, prema rečima lekara, ovo može biti prvi znak da telo već duže vreme trpi posledice nedostatka kvalitetnog sna. Naime, lekari upozoravaju da je normalno da odraslom organizmu treba deset do dvadeset minuta da zaspi, dok učestalo brzo uspavljivanje može biti signal hroničnog umora.
insert_image(‘bedroom night woman sleep’)
Kako telo pokazuje da mu nedostaje san
U svakodnevici prepunoj obaveza, mnoge žene ignorišu signale tela. Međutim, kada zaspimo čim legnemo, naš organizam možda pokušava da nadoknadi dugotrajan manjak sna. “Zdrav san podrazumeva postepeni prelazak iz budnog stanja u san. Kada se uspavljivanje dešava za minut, to je često znak da je telo iscrpljeno”, objašnjava dr Ana Marković, specijalista medicine spavanja.
Osim toga, poslednjih meseci tema brzog uspavljivanja postala je veoma aktuelna na društvenim mrežama. Mnoge žene su podelile svoja iskustva, iznenađene informacijom da ovo nije uvek željeni pokazatelj dobrog odmora. “Brzo uspavljivanje može ukazivati na to da telo radi na rezervama. Dugoročno to nije održivo”, ističe dr Marković.
Kvalitet sna važniji od broja sati
Mnoge žene veruju da je dovoljno spavati sedam ili osam sati kako bi se osećale odmorno. Međutim, stručnjaci ukazuju da nije važan samo broj sati. Kvalitet sna, odnosno dubina i kontinuitet, presudno utiču na oporavak tela. Često buđenje, plitak san ili stres mogu dovesti do toga da se ujutru budimo umorne, bez obzira na dužinu sna.
“Najčešći problemi uključuju učestalo buđenje, teškoće sa ponovnim uspavljivanjem i osećaj nenaspavanosti uprkos dovoljnom broju sati u krevetu”, napominje dr Marković. Zbog toga je važno obratiti pažnju na sve simptome, a ne samo na brzinu uspavljivanja.
Kada brzo uspavljivanje ukazuje na poremećaj
Brzo tonjenje u san može biti povezano sa određenim zdravstvenim stanjima kao što su opstruktivna apneja u snu ili sindrom nemirnih nogu. “Osobe sa apnejom često zaspavaju veoma brzo, ali se tokom dana osećaju iscrpljeno, imaju problema sa koncentracijom i glavobolje nakon buđenja”, naglašava dr Marković.
Ukoliko primetite da svako veče zaspite za minut, a tokom dana ste umorni, zaboravni ili razdražljivi, savetuje se da se obratite lekaru. “Nije svaka noć identična. Ako se brzo uspavljivanje ponavlja iz večeri u veče i prati ga umor, to može biti znak poremećaja sna”, dodaje dr Marković.
Praktični saveti za bolji san
Međutim, dobra higijena spavanja može značajno poboljšati kvalitet sna. Stručnjaci savetuju da odlazite na spavanje u isto vreme, izbegavate korišćenje telefona i računara pred san, ograničite unos kofeina posle podne i provetravate prostoriju. Takođe, redovna fizička aktivnost i izbegavanje obilnih obroka kasno uveče mogu doprineti boljem odmoru.
Na kraju, kvalitetan san nije luksuz već osnovna potreba svakog organizma. Ako primetite da zaspete čim legnete i da se ne budite dovoljno odmorni, vredi razmisliti o promenama u svakodnevnim navikama i, po potrebi, posavetovati se sa stručnjakom.