Novo istraživanje pokazuje da brži hod može značiti manji rizik od gubitka pamćenja kod žena starijih od 80 godina
Brzina hoda kod starijih žena može biti važan znak stanja mozga i pamćenja, pokazuje nedavna studija. Pre svega, istraživači su pratili žene starije od 80 godina kako bi otkrili vezu između načina hodanja i zdravlja mozga. Takođe, utvrdili su da žene koje prirodno hodaju bržim tempom imaju približno 50% manji rizik od kognitivnog pada (pogoršanja pamćenja i razmišljanja) u poređenju sa svojim vršnjakinjama koje hodaju sporije. Brzina hoda otkriva zdravlje mozga kod starijih žena, što ima veliki značaj za rano prepoznavanje promena. To je važno jer mnoge žene žele da što duže sačuvaju svoju samostalnost i mentalnu bistrinu.
Brzina hoda otkriva zdravlje mozga kod starijih žena
Na prvi pogled, hodanje izgleda kao jednostavna radnja, ali zapravo uključuje složenu koordinaciju različitih sistema tela. Međutim, mozak mora da upravlja ravnotežom, planiranjem pokreta, vidom i radom mišića. Zbog toga je način na koji neko hoda svojevrsni prozor u zdravlje mozga. Takođe, ranija istraživanja su pokazala da mentalna aktivnost podstiče neuroplastičnost (sposobnost mozga da stvara nove veze i prilagođava se promenama). Time se jača kognitivna rezerva, odnosno moć mozga da sačuva pamćenje i razmišljanje tokom godina, čak i kad dođe do prvih oštećenja.
Zašto je važna brzina hoda kod žena u poznim godinama
Nova studija iz časopisa Neurology analizirala je podatke nekoliko hiljada starijih osoba. Učesnice su podeljene u „super hodačice”, koje su zadržale brz hod i u osmoj deceniji, i one koje su hodale sporije. Kao rezultat, žene iz prve grupe su imale bolje rezultate na testovima pamćenja, pažnje i drugih važnih funkcija mozga. Pored toga, rizik od razvoja kognitivnih problema bio je upola manji kod bržih hodačica. Profesor neurologije dr Džo Vergese istakao je: „Osobe starije od 80 godina koje zadrže brz hod imaju oko 50 odsto manji rizik od gubitka pamćenja.”
Šta ovo znači za vas i kako prepoznati promene
Ipak, važno je znati da usporavanje hoda može biti jedan od prvih znakova promena u mozgu, često mnogo pre nego što se pojave problemi sa pamćenjem. Zbog toga, obratite pažnju ako primetite da vaš hod postaje sporiji bez očiglednog razloga. Osim toga, redovna fizička aktivnost, šetnje i vežbe za ravnotežu mogu doprineti očuvanju zdravlja mozga. Pre svega, ako ste primetili promene u brzini hoda ili pamćenju, obratite se svom lekaru radi saveta i procene. Na kraju, istraživači napominju da namerno ubrzavanje hoda ne mora nužno sprečiti demenciju, ali može biti znak da se mozak još dobro prilagođava starenju.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.