Zdravstveni radnici primenjuju proverene navike i rutine kako bi zaštitili sebe i porodicu tokom sezone virusa.
Tokom sezone respiratornih infekcija, kada su grip i slični virusi sveprisutni, upravo je medicinsko osoblje najizloženije riziku. Zaposleni u bolnicama, ambulantama i domovima zdravlja moraju svakodnevno da vode računa o tome kako sprečiti unošenje virusa u svoj dom. Pre svega, medicinsko osoblje oslanja se na sistem navika, a ne na jedan proizvod ili suplement. Pravilno korišćenje zaštitne opreme, dosledna higijena ruku i jasno odvajanje radne odeće ključni su koraci koje sprovode.
insert_image(‘medicinska sestra, zaštitna oprema, bolnica, pranje ruku’)
Pravila zaštite počinju pre kontakta sa pacijentima
Zaposleni u zdravstvu znaju da zaštita započinje mnogo pre nego što se nađu ispred pacijenta sa simptomima. Budući da respiratorni virusi mogu da se prenesu i od osoba bez simptoma, svako u zdravstvenoj ustanovi koristi odgovarajuću zaštitnu opremu prema proceni rizika. Maske i respiratori, kao što su N95 ili evropski FFP2 i FFP3, koriste se u situacijama kada postoji mogućnost širenja infekcije vazduhom. Takođe, pravilno stavljanje i skidanje opreme izuzetno je važno.
Na kraju svake smene, osoblje vodi računa da se radna odeća ne nosi kući. Na taj način smanjuje se mogućnost unosa virusa u porodično okruženje. Radna uniforma se pere prema protokolima ustanove, a po povratku kući preporučuje se pranje ruku, a po potrebi i lice.
Higijena ruku: navika koja prekida lanac infekcija
Jedna od najvažnijih navika medicinskog osoblja jeste dezinfekcija i pranje ruku više puta tokom smene. Pet trenutaka za higijenu ruku, kako naglašava Svetska zdravstvena organizacija, uključuju pranje pre i posle kontakta sa pacijentom, nakon dodira sa telesnim tečnostima i pacijentovom okolinom. Na taj način, osoblje sprečava prenošenje mikroorganizama na druge površine, ali i na sopstveno lice.
Osim toga, ruke se peru sapunom i vodom kad su vidljivo prljave, dok se u ostalim slučajevima koriste sredstva na bazi alkohola. Ipak, ova navika nije važna samo za bolnice. Pranje ruku posle javnog prevoza ili kupovine, kao i pre pripreme hrane, preporučuje se i kod kuće.
Mobilni telefoni i lice: skriveni rizici
Medicinsko osoblje obraća posebnu pažnju na mobilne telefone i druge uređaje. Tokom rada, telefoni se redovno dezinfikuju odgovarajućim sredstvima, jer lako mogu da postanu izvor mikroorganizama. Takođe, izbegava se dodirivanje lica neopranim rukama, jer se virusi često prenesu upravo na taj način.
Ova praksa je korisna i za sve članove porodice, posebno kada je sezona prehlada i gripa. Mnogi ljudi nesvesno dodiruju lice ili uređaje, pa je važno kontrolisati ove navike.
Vazduh i ventilacija: važnost svežeg prostora
Dugo se smatralo da su površine glavni izvor zaraze, ali poslednja saznanja ističu značaj ventilacije. U bolnicama se posebna pažnja posvećuje sistemima za provetravanje i odvajanju pacijenata sa respiratornim simptomima. U domu, redovno otvaranje prozora pomaže smanjenju koncentracije čestica u vazduhu.
Nije potrebno sterilizovati prostor, već je dovoljno da vazduh cirkuliše i da se prostorije redovno provetravaju. Tako se smanjuje rizik od prenošenja infekcija unutar porodice.
Unošenje virusa u dom: kako medicinsko osoblje štiti porodicu
Kada završe smenu, medicinski radnici nastavljaju sa merama opreza. Radnu odeću ostavljaju u ustanovi ili je peru odmah po dolasku kući. Po povratku, ruke i lice peru pre kontakta sa ukućanima, posebno ako žive sa decom ili starijima.
“Pranje ruku odmah po dolasku kući i presvlačenje su navike koje se podrazumevaju”, navodi dr Mirjana Petrović, specijalista opšte medicine. “Ne treba preterivati sa dezinfekcijom predmeta, ali osnovne mere higijene mnogo znače.”
Na kraju, cilj nije stvaranje straha ili izolacije, već razumna i dosledna prevencija kako bi se zaštitili svi članovi porodice. Pravilna zaštita počinje još na radnom mestu, ali se nastavlja i u domu, kroz jednostavne, ali efikasne korake.