Nutricionistkinja Branka Mirković savetuje ženama povratak tradicionalnoj ishrani radi prevencije insulinske rezistencije i umora
Sve veći broj žena i dece danas se suočava sa insulinskom rezistencijom, stanjem koje može dovesti do hroničnog umora, gojaznosti i povišenog pritiska, upozorava nutricionistkinja Branka Mirković. Ovaj problem pogađa i decu već od osnovnoškolskog uzrasta, a razlog se najčešće krije u savremenim prehrambenim navikama i konzumaciji industrijske hrane.
Insulinska rezistencija je stanje u kojem telo ne reaguje pravilno na insulin, hormon koji reguliše nivo šećera u krvi. Simptomi mogu uključivati stalni osećaj gladi, nagomilavanje kilograma i pad energije. Mirković naglašava da rešenje ne treba tražiti samo u apotekama, već prvenstveno u promeni načina ishrane.
Prema njenim rečima, industrijska hrana često sadrži aditive, veštačke boje i zaslađivače iz genetski modifikovanog kukuruza, koji negativno utiču na metabolizam. “Akrilamid, koji nastaje u prženim grickalicama, ponaša se kao plastika u organizmu. Jedemo nešto što nije hrana i to direktno utiče na naše zdravlje”, ističe Mirković.
Poseban problem predstavljaju proizvodi sa oznakama ‘bez šećera’ ili ‘zero’, jer zapravo sadrže zaslađivače koji, kako Mirković objašnjava, mogu poremetiti osećaj sitosti i izazvati prejedanje. “Ovi sastojci zaobilaze našu prirodnu regulaciju gladi, pa možemo jesti mnogo više nego što nam je potrebno”, navodi ona.
Mnoge žene primećuju stalnu glad i poteškoće u održavanju telesne mase, što može biti posledica aditiva u industrijskoj hrani koji prekidaju komunikaciju između hormona sitosti (leptina) i mozga. “Hipofiza tada ne dobija signal da smo siti, taloži se masnoća i usporava metabolizam”, objašnjava Mirković.
Za one koje se bude noću, posebno između dva i četiri sata, uz osećaj nemira, uzrok može biti neadekvatna večera. Nizak nivo glukoze noću aktivira hormone stresa, što može ometati san. Izbor lakše i prirodne hrane uveče može pomoći u stabilizaciji šećera u krvi.
Mirković predlaže povratak tradicionalnim namirnicama: jajima, puteru, punomasnom mleku, mesu i masnoj ribi, uz obilje zelenog lisnatog povrća i povrća iz porodice kupusa. Za brze obroke preporučuje jednostavne kombinacije poput tunjevine sa povrćem, kuvanih jaja i orašastih plodova, koji pomažu da se izbegnu nagli skokovi i padovi šećera.
“Već za dve nedelje pravilne ishrane, jetra i hormoni mogu da se resetuju i vrate u ravnotežu”, ohrabruje Mirković. Dodaje da je važno čitati deklaracije i birati proizvode sa što manje sastojaka, koje razumemo i prepoznajemo kao pravu hranu.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.