Brz hod u poznim godinama može ukazivati na očuvano zdravlje i manji rizik od kognitivnog pada, pokazuju nova istraživanja.
Naučnici su nedavno otkrili da brzina hoda posle osamdesete godine može biti značajan pokazatelj otpornosti mozga i tela na starenje. Studija je obuhvatila gotovo 4.000 osoba starijih od 80 godina koje nisu imale kognitivna oštećenja na početku istraživanja. Brzina hoda posle osamdesete, kako navode autori, bila je ključna tema, jer su ispitanici koji su hodali brže imali manji rizik od kognitivnog pada.
Brzina hoda posle osamdesete kao pokazatelj vitalnosti
Istraživanje je pokazalo da su takozvani „superhodači“, kojih je bilo oko devet odsto, hodali prosečnom brzinom od 4,7 kilometara na sat. Ovi pojedinci su tokom praćenja od tri i po do pet i po godina imali čak 51 odsto manji rizik od razvoja problema sa pamćenjem u odnosu na vršnjake koji su hodali sporije. Pored toga, kod njih je uočeno sporije slabljenje drugih kognitivnih sposobnosti. Ipak, stručnjaci ističu da brzina hoda posle osamdesete ne garantuje zaštitu od demencije. S druge strane, ona može biti znak dobrog opšteg zdravlja.
Šta se dešava u mozgu „superhodača”
Snimanja mozga su pokazala da kod ovih osoba postoje očuvane regije u hipokampusu, delu mozga važnom za učenje i pamćenje. Takođe, kod preminulih učesnika, nalaz je pokazao da, iako su imali slične promene u mozgu kao i drugi, rezultati na testovima pamćenja su bili bolji. „Brzina hoda posle osamdesete može ukazivati na veću kognitivnu rezervu i otpornost mozga na oštećenja“, navode autori studije. Na ovu otpornost utiču i genetika, obrazovanje, fizička aktivnost, društveni život, ishrana i kvalitet sna.
Zašto je redovno hodanje korisno za žene
Redovno hodanje, bez obzira na brzinu, pruža brojne zdravstvene prednosti ženama u svim životnim dobima. Osim što pomaže u očuvanju mišićne snage i stabilnosti, ono pozitivno utiče na raspoloženje i održava samostalnost. Štaviše, žene koje su fizički aktivne imaju manje hroničnih bolesti i lakše održavaju ravnotežu. Međutim, važno je naglasiti da brzina hoda posle osamdesete nije uzrok dobrog pamćenja, već pre svega posledica očuvanog zdravlja.
Praktični saveti za očuvanje vitalnosti u poznim godinama
Da biste očuvale vitalnost, preporučuje se svakodnevna fizička aktivnost prilagođena mogućnostima. Pored toga, važni su i zdrava ishrana, kvalitetan san i redovni društveni kontakti. Na kraju, kao rezultat svega toga, žene koje vode aktivan život češće zadržavaju i dobru pokretljivost i dobro pamćenje u poznim godinama.