Novo istraživanje otkriva vezu između ishrane dece, promena u mozgu i povećanja telesne težine tokom godinu dana
Istraživači sa univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama pratili su decu uzrasta od sedam do deset godina u okviru BrainChild studije. Oni su želeli da saznaju kako ultraprerađena hrana utiče na dečji mozak i telesnu težinu tokom vremena. Deca su tokom istraživanja živela u lokalnoj zajednici i imala su zdravu telesnu težinu na početku praćenja. Fokus istraživanja bila je ultraprerađena hrana i njeno moguće delovanje na moždane reakcije i kasnije fizičke promene.
insert_image(„children food brain health“)
Studija je pokazala da deca koja češće jedu ultraprerađenu hranu, kao što su keks i pomfrit, reaguju intenzivnije na slike primamljive hrane. Ova pojava primećena je magnetnom rezonancom, gde su naučnici pratili aktivnost dela mozga zaduženog za nagradu i motivaciju. Takođe, rezultati su pokazali da deca sa izraženijom moždanom reakcijom na slike hrane beleže veći porast indeksa telesne mase i procenta masti tokom narednih dvanaest meseci.
Uticaj ultraprerađene hrane na mozak dece
Zapravo, pojačana moždana aktivnost primećena je u dorzalnom strijatumu. Ovaj deo mozga igra važnu ulogu u osećaju nagrade i želji za hranom. Kao rezultat, deca koja češće konzumiraju ultraprerađenu hranu osećaju veću privlačnost prema primamljivoj hrani. Ovo ponašanje može voditi ka povećanju telesne mase i procenta masti tokom vremena.
Ipak, istraživači ističu da studija ne dokazuje da ultraprerađena hrana direktno izaziva ove promene u mozgu ili gojaznost. „Naši nalazi ukazuju na to da je neophodno dodatno istražiti kako ultraprerađena hrana utiče na dečji razvoj i zdravlje“, objasnio je jedan od autora studije. Pre svega, važna je pažnja roditelja pri izboru hrane koju deca konzumiraju svakodnevno.
Preporuke za roditelje i nastavak istraživanja
Pored toga, rezultati ove studije podstiču roditelje da obrate pažnju na ishranu dece, posebno u periodu intenzivnog rasta. S druge strane, naučnici naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdile dugoročne posledice ovakvih navika. Na kraju, izbegavanje čestog konzumiranja ultraprerađene hrane može biti važan korak ka zdravijem razvoju dece i smanjenju rizika od gojaznosti. Ova tema može biti od posebnog značaja za žene koje brinu o ishrani i zdravlju svoje porodice.