Istraživanje sa Prinstona otkriva da mali mozak može biti ključ za bistrinu uma u poznijim godinama
Naučnici sa Univerziteta Prinston objavili su rezultate velikog istraživanja koje daje novu nadu ženama koje brinu o zdravlju svog mozga. Tim stručnjaka je nedavno analizirao podatke prikupljene u SAD, Kanadi i Velikoj Britaniji. Oni su utvrdili da je mali mozak, deo mozga koji je do sada bio poznat uglavnom po ulozi u ravnoteži i pokretima, mnogo važniji za očuvanje mentalne oštrine nego što se dosad mislilo.
insert_image(‘brain health aging woman’)
Pre svega, ovo istraživanje pokazuje da žene koje imaju veći volumen zadnjih regija malog mozga postižu bolje rezultate na testovima pamćenja, pažnje i sposobnosti razmišljanja. Naučnici su analizirali više od 700 odraslih osoba iz projekta “Human Connectome”, kao i podatke iz Biobanke Ujedinjenog Kraljevstva sa više od 35.000 ispitanika. Kao rezultat, otkrili su gotovo identične uzorke: veći volumen određenih delova malog mozga povezan je sa boljim očuvanjem kognitivnih sposobnosti, čak i u poznijim godinama.
Mali mozak i žensko zdravlje: nova perspektiva
Osim toga, istraživači ističu da mali mozak sadrži više od tri četvrtine svih neurona u mozgu, iako zauzima svega deset odsto njegove ukupne zapremine. Na taj način, ovaj deo mozga igra važnu ulogu ne samo u koordinaciji pokreta, već i u procesima koji uključuju planiranje, učenje i govor. To je posebno važno za žene koje žele da održe aktivan i nezavisan životni stil tokom starosti.
Pored toga, rezultati su pokazali da su žene sa očuvanim volumenom malog mozga imale bolje kratkoročno pamćenje, pažnju i prostornu orijentaciju. “Naše otkriće otvara nove mogućnosti u prevenciji kognitivnog pada kod žena”, navela je dr. Marija Petrović, neurološkinja uključena u istraživanje. “Povećanje svesti o ulozi malog mozga može pomoći ženama da razviju strategije za očuvanje mentalnog zdravlja.”
Mali mozak i Alzheimerova bolest: nova nada za žene
Međutim, istraživanjem su obuhvaćene i osobe sa ranim fazama Alchajmerove bolesti. Naučnici su analizirali podatke više od 1.300 ispitanika iz SAD i Kanade, od kojih je više od 600 imalo karakteristične promene povezane sa ovom bolešću. Ipak, čak i kod njih, veći volumen malog mozga bio je povezan sa boljim rezultatima na testovima pamćenja i razmišljanja.
Zbog toga stručnjaci smatraju da mali mozak može doprineti takozvanoj “kognitivnoj rezervi”. Ova rezerva omogućava mozgu da duže vreme održi svoje funkcije, čak i kada se pojave oštećenja ili promene. “Zbog ovih rezultata, verujemo da i žene koje imaju genetski rizik od Alchajmerove bolesti mogu imati koristi od očuvanja zdravlja malog mozga”, ističe dr. Petrović.
Na kraju, ovo istraživanje podstiče žene da razmišljaju o zdravlju mozga na drugačiji način. Takođe, daje nadu da starenje ne mora značiti i gubitak mentalne snage. Redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana i izazovi za um mogu biti korisni za male, ali izuzetno važne delove mozga.