Naučna istraživanja ističu da svakodnevno kretanje, uključujući kućne poslove i šetnje, značajno utiče na zdravlje žena
Novi nalazi pokazuju da umerena fizička aktivnost ima važniji uticaj na dugovečnost nego naporni treninzi u teretani. Pre svega, osobe koje prelaze iz pretežno sedećeg načina života na svakodnevno kretanje ostvaruju najveće benefite za svoje zdravlje. Fokus ključne teme — umerena fizička aktivnost doprinosi dugovečnosti — jasno je potvrđen analizom navika više od 47.000 odraslih širom sveta.
insert_image(‘walking woman park healthy’)
Istraživanje je obuhvatilo ljude različitih uzrasta. Rezultati su pokazali da žene starije od 60 godina imaju najveću korist kada pređu prag od 6.000 do 8.000 koraka dnevno. S druge strane, kod mlađih odraslih optimalni broj kreće se između 8.000 i 10.000 koraka. Međutim, dodatni koraci iznad ovih vrednosti ne donose proporcionalno veće zdravstvene koristi. Takođe, stručnjaci ističu da nije presudno dostići magičnih 10.000 koraka svakog dana, već da je kontinuitet umerenog kretanja daleko važniji.
Kućni poslovi i šetnje podjednako korisni kao vežbanje
Osim organizovanih treninga, svakodnevne aktivnosti kao što su brza šetnja, penjanje uz stepenice, rad u bašti ili usisavanje takođe se računaju kao fizička aktivnost. Zbog toga žene koje često obavljaju kućne poslove mogu ostvariti slične benefite kao i one koje redovno odlaze u teretanu. Štaviše, doslednost je ključ. Redovno kretanje, čak i kroz jednostavne aktivnosti, može biti održivije od povremenih, ali iscrpljujućih vežbi koje opterećuju organizam.
U međuvremenu, Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje najmanje 150 minuta umerene aerobne aktivnosti nedeljno za starije odrasle osobe. To znači da je dovoljno imati, na primer, pola sata brze šetnje pet puta nedeljno, ili tri šetnje po deset minuta dnevno. Pored toga, korisno je raditi i vežbe za jačanje mišića i poboljšanje ravnoteže najmanje dva puta nedeljno.
Benefiti fizičke aktivnosti bez obzira na godine života
Zapravo, istraživanja pokazuju da nikada nije kasno za uvođenje fizičke aktivnosti u svakodnevicu. Žene koje počnu da se više kreću u kasnijim godinama života takođe mogu značajno unaprediti svoje zdravlje. „Čak i ako niste bili sportski tip tokom mladosti, male promene mogu doneti velike rezultate“, naglašava dr Ana Petrović, specijalista sportske medicine. Ona dodaje: „Šetnja posle doručka, odlazak peške do prodavnice ili rad u bašti odličan su početak“.
Pored toga, jednostavne vežbe kod kuće, poput ustajanja sa stolice, sklekova uz zid ili vežbi sa elastičnom trakom, mogu pomoći u očuvanju snage mišića. Iako se redovna fizička aktivnost dovodi u vezu sa manjim rizikom od bolesti srca, dijabetesa i prevremene smrti, važno je napomenuti da dugovečnost zavisi i od drugih faktora, kao što su genetika, ishrana, san i životne navike.
Na kraju, umerena fizička aktivnost doprinosi dugovečnosti i može se jednostavno uklopiti u svakodnevni život svake žene. Osim toga, ovakve navike su održive i ne zahtevaju posebnu opremu ili troškove.