Osetljivost na mljackanje, šmrktanje i lupkanje može znatno uticati na svakodnevni život i odnose
Mnoge žene svakodnevno se suočavaju sa zvucima poput mljackanja, šmrktanja ili lupkanja olovkom u kancelariji ili kod kuće. Iako su ovakvi zvuci za većinu ljudi bezazleni, za osobe sa stanjem zvanim mizofonija oni predstavljaju ozbiljan izvor stresa. Mizofonija je poremećaj senzorne obrade zvuka, gde obični šumovi izazivaju snažne emocionalne reakcije poput besa, gađenja ili anksioznosti. Zbog toga, kvalitet života žena koje se bore sa ovim problemom može biti znatno narušen.
Koje zvuke žene najteže podnose i zašto
Najčešći okidači mizofonije su zvuci povezani sa ljudskim ponašanjem. To su mljackanje, žvakanje, šmrktanje, glasno disanje, ali i lupkanje prstima ili olovkom. S druge strane, nije važno koliko je zvuk glasan. Čak i tihi šumovi mogu pokrenuti burnu reakciju. Kod nekih žena, problematični su zvuci koje prave najbliži članovi porodice, dok istu reakciju ne izazivaju nepoznate osobe u javnosti. Stručnjaci naglašavaju da mizofonija nije poremećaj sluha, već način na koji mozak obrađuje i doživljava određene zvuke.
Kako prepoznati simptome mizofonije
Reakcije na zvuke kod žena sa mizofonijom često su trenutne. Takođe, mogu se javiti iznenadni naleti besa, iritacije ili snažna nelagodnost. Neke žene opisuju osećaj da moraju odmah da napuste prostoriju. Fizički simptomi uključuju ubrzan rad srca, pojačano znojenje, napetost mišića, unutrašnji nemir, kao i probleme sa koncentracijom. Kod težih oblika, svakodnevne aktivnosti poput zajedničkog obroka, rada u kancelariji ili putovanja postaju izuzetno stresne.
Šta se dešava u mozgu žena sa mizofonijom
Nedavna istraživanja ukazuju na to da je kod osoba sa mizofonijom, posebno kod žena, deo mozga zadužen za emocije (prednji insularni korteks) posebno aktivan kada se jave okidački zvuci. Na taj način, mozak pogrešno procenjuje običan zvuk kao pretnju, što pokreće odgovor sličan stresu. Takođe, postoji jača povezanost između centara za slušanje i delova mozga koji upravljaju emocijama.
Kada se simptomi najčešće javljaju i kako utiču na odnose
Simptomi mizofonije obično počinju u detinjstvu, najčešće između devete i trinaeste godine. Mnoge žene se sećaju da su već tada imale nelagodnost zbog određenih zvukova. Vremenom, ukoliko simptomi nisu prepoznati ili se stanje pogoršava, žene mogu izbegavati zajedničke obroke, druženja ili rad u kolektivu, što dodatno utiče na odnose sa porodicom i kolegama.
Izjave stručnjaka i saveti za svakodnevni život
Dr Snežana Jovanović, psihijatar, navodi: “Mizofonija je stvarna i može značajno uticati na svakodnevicu. Žene se često osećaju neshvaćeno ili preosetljivo, ali važno je znati da ovo stanje nije retko.” Takođe, savetuje: “Preporučujem vođenje dnevnika okidača, razgovor sa porodicom i traženje stručne pomoći ukoliko simptomi utiču na svakodnevni život. Tehnike relaksacije, kao i terapijski rad, mogu pomoći u upravljanju reakcijama.” Pored toga, žene mogu koristiti slušalice sa umirujućom muzikom ili bele šumove u stresnim situacijama.
Na kraju, važno je napomenuti: Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.