Istraživanja pokazuju da niži nivoi litijuma u mozgu mogu biti povezani sa većim rizikom od demencije
Zaboravljanje sitnica može biti deo svakodnevice, ali gubitak sećanja na važne ljude i događaje često je prvi znak ozbiljnijih problema kao što je Alchajmerova bolest (najčešći oblik demencije). Ova bolest pogađa milione žena i muškaraca širom sveta, a naučnici veruju da promene u mozgu počinju decenijama pre pojave simptoma. Zbog toga istraživači širom sveta traže načine za ranu prevenciju i zaštitu mozga.
Litijum privlači pažnju istraživača kao potencijalna zaštita mozga
Pre svega, litijum je mineral koji se godinama koristi u lečenju psihijatrijskih poremećaja, posebno bipolarnog poremećaja. Međutim, tokom dugotrajnog praćenja pacijenata, naučnici su primetili da osobe koje uzimaju litijum ređe razvijaju demenciju. Ova neočekivana pojava podstakla je nova istraživanja.
Dr James M. Greenblatt ističe: „Pacijenti koji su duže vreme koristili litijum imali su manji rizik za razvoj demencije nego što smo očekivali.” Takođe, rezultati su podstakli naučnike da dublje istraže kako litijum utiče na zdravlje mozga.
Istraživanja pokazuju vezu između niskog nivoa litijuma i Alchajmerove bolesti
Jedna važna studija iz 2025. godine analizirala je moždano tkivo osoba sa različitim stepenima kognitivnog propadanja. Pokazalo se da ljudi sa blagim kognitivnim poremećajem i Alchajmerovom bolešću imaju niže nivoe litijuma u mozgu u odnosu na zdrave osobe. Osim toga, kod osoba sa uznapredovalom bolešću, nivo litijuma bio je gotovo nemerljiv. Kao rezultat toga, istraživači smatraju da manjak litijuma može biti jedan od ranih znakova bolesti.
Ipak, važno je naglasiti da ovo ne znači da svako treba da uzima litijum bez nadzora lekara. Do sadašnje studije su pokazale vezu, ali nisu dokazale da je litijum sigurno rešenje za prevenciju bolesti.
Eksperimenti na životinjama nude dodatne uvide
Naučnici su sproveli eksperimente na životinjama kojima su smanjili nivo litijuma. Ubrzo su se kod njih razvile promene karakteristične za Alchajmerovu bolest, poput nakupljanja štetnih proteina i slabljenja pamćenja. Kada su životinjama vratili male količine litijuma, deo promena se povukao i poboljšale su se njihove mentalne sposobnosti. Ipak, ovakvi rezultati na životinjama ne znače da će isti efekat biti postignut i kod ljudi.
Zapravo, istraživanja su još u toku i stručnjaci napominju da je za svaku promenu u ishrani ili uzimanju suplemenata neophodna konsultacija sa lekarom. Posebno je važno naglasiti da nekontrolisano uzimanje litijuma može biti opasno po zdravlje.
Šta ovo znači za žene i kako možemo zaštititi mozak
Iako je rana prevencija ključna, najbolji način za očuvanje zdravlja mozga i dalje ostaje zdrava ishrana, redovno kretanje, mentalna aktivnost i kontrola hroničnih bolesti. Osim toga, važno je pratiti najnovija istraživanja i razgovarati sa stručnjacima o svim promenama koje planiramo da uvedemo.
Na kraju, dr James M. Greenblatt poručuje: „Iako ovi rezultati obećavaju, još uvek ne možemo preporučiti litijum kao rutinsku prevenciju demencije. Potrebna su dalja istraživanja.”
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.