Hormonske promene tokom perimenopauze mogu pojačati osećaj nemira i straha, ali postoje strategije i podrška za svaku ženu
Mnoge žene u Srbiji primećuju iznenadni osećaj napetosti ili zabrinutosti već tokom četrdesetih godina. Pre svega, važno je znati da je anksioznost čest i često zanemaren simptom koji može ukazivati na početak perimenopauze ili menopauze. Prema rečima stručnjaka, hormonske promene u ovom periodu utiču ne samo na telo, već i na emocije, a simptomi se mogu javiti bilo gde i u bilo kom trenutku, nezavisno od prethodnog psihičkog zdravlja.
Anksioznost tokom menopauze često se javlja iznenada ili se razvija postepeno, uključujući osećaj straha, preopterećenosti ili unutrašnjeg nemira. Osim toga, mogu se pojaviti i fizički simptomi poput ubrzanog rada srca (palpitacije), pojačanog znojenja, drhtavice ili glavobolja. Zbog toga, mnoge žene ne prepoznaju vezu između svojih simptoma i hormonskih promena.
Zašto hormoni pojačavaju anksioznost tokom menopauze
Pad nivoa estrogena značajno utiče na nervni sistem. Na taj način dolazi do poremećaja u lučenju serotonina (hormon sreće), ali i povećanja nivoa kortizola (hormon stresa). Kao rezultat, žene mogu biti podložnije promenama raspoloženja, ali i osećaju napetosti ili zabrinutosti. “Pad estrogena može poremetiti ravnotežu u mozgu i povećati osetljivost na stres”, objašnjava dr Ana Petrović, specijalista ginekologije. “To ne znači da ste slabije ili da ne možete da se izborite sa životnim izazovima kao ranije. Ovo je biološki proces koji ne možete svesno da kontrolišete.”
Pored hormonskih promena, dodatni faktori kao što su stres na poslu, porodične obaveze ili strah od starenja mogu pogoršati simptome. Zato je važno da žena zna da nije usamljena i da nije kriva ako oseća anksioznost. Štaviše, čak i žene koje nikada ranije nisu imale problema sa mentalnim zdravljem mogu prvi put iskusiti ove simptome tokom menopauze.
Kako se anksioznost manifestuje i kada potražiti pomoć
Simptomi anksioznosti mogu biti emocionalni, ali i telesni. Najčešće žene prijavljuju ubrzano disanje, osećaj stezanja u grudima, suva usta, nemir ili čak napade panike. Međutim, važno je naglasiti da napad panike, iako zastrašujuć, nije opasan po život. Ako se osećaj straha, zabrinutosti ili napetosti često ponavlja, traje više nedelja i ometa svakodnevne aktivnosti, preporučuje se da se obratite lekaru.
“Pojava anksioznosti ne treba da bude tabu tema među ženama”, naglašava dr Ana Petrović. “Pravovremena podrška i razgovor sa stručnjakom mogu značajno olakšati ovaj period.”
Praktični saveti za lakše prevazilaženje anksioznosti u menopauzi
Promene životnog stila mogu pomoći u ublažavanju simptoma. Prvo, redovno vežbajte, makar umereno hodanje od 30 minuta dnevno. Takođe, obratite pažnju na ishranu bogatu vlaknima, voćem i povrćem. Tehnike opuštanja kao što su duboko disanje, joga ili meditacija mogu smanjiti napetost. Na kraju, održavajte redovan san i izbegavajte kofein u večernjim satima.
Ako simptomi ne prolaze ili postaju intenzivniji, lekar može preporučiti psihoterapiju ili, u određenim slučajevima, lekove za ublažavanje anksioznosti. Hormonska terapija ponekad može biti od koristi, ali isključivo po preporuci stručnjaka.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.
Napomena: Ovaj tekst namenjen je informisanju i ne može zameniti medicinski savet. Ako imate izražene tegobe, konsultujte svog lekara ili ginekologa.