Stručnjaci upozoravaju žene posle 40. godine na važnost pravovremenog reagovanja na promene na koži
Promene na koži, poznate kao keratoze, često se javljaju kod žena starijih od 40 godina, ali mogu pogoditi i mlađe osobe. Ove promene mogu biti benigne ili u pojedinim slučajevima nagoveštavati ozbiljnije zdravstvene probleme, što ih čini važnim za pravovremeno prepoznavanje i reagovanje.
Keratoze su promene koje se razvijaju na površinskom sloju kože, a najčešće se pojavljuju na delovima tela izloženim suncu ili trenju. Dermatovenerolog dr Marija Jakšić objašnjava da keratoze mogu imati različit izgled – od crvenkastih, perutavih mrlja, do tamnih, hrapavih izraslina. “Keratoze su uvek izvor zabrinutosti i nelagodnosti pacijenata kako u zdravstvenom, tako i estetskom smislu, bilo da se radi o crvenim perutavim promenama ili o tamnim, hrapavim izraslinama”, ističe dr Jakšić.
Najčešći tipovi keratoza su seboroične i aktinične. Seboroične keratoze su uglavnom posledica genetike i starenja kože, najčešće se pojavljuju na licu, vratu, grudima i leđima, a boja im varira od žućkaste do crne. “Obično su jasno ograničene i izgledaju kao da su ‘nalepljene’ na kožu”, dodaje dr Jakšić. Iako nisu opasne po zdravlje, mogu predstavljati estetski problem, posebno kada su vidljive ili na mestima gde ih odeća iritira.
S druge strane, aktinične keratoze su posledica dugotrajnog izlaganja UV zračenju i mogu biti predstadijum raka kože. Ove promene su često hrapave, ljuspaste i crvenkaste, a najčešće se javljaju na licu, ušima, temenu, šakama i drugim regijama izloženim suncu. Faktori rizika uključuju svetao ten, stariju životnu dob, kao i slabiji imuni sistem. “Aktinične keratoze su prekancerozne promene, koje ukoliko se ne tretiraju, mogu evoluirati u skvamocelularni karcinom, jedan od oblika raka kože”, naglašava dr Jakšić.
Važno je da svaka žena obrati pažnju na nove pigmentne promene, naročito ako brzo rastu, menjaju boju ili oblik, krvare ili svrbe. Takođe, crvenkaste promene koje ne prolaze više nedelja ili rane koje ne zarastaju zahtevaju brzu procenu dermatologa. “Svaka nova pigmentna promena kod starijih od 40 godina, brzo rastuća ili promena koja menja boju, oblik i veličinu, krvari ili svrbi je alarm za dermatološki pregled”, savetuje dr Jakšić.
Srećom, savremena medicina nudi efikasne i bezbedne metode uklanjanja keratoza. Najčešće se koriste krioterapija (zamrzavanje tečnim azotom), kiretaža (mehaničko uklanjanje), laserska terapija, hemijski pilinzi i lokalne kreme. U nekim slučajevima, promena se uklanja u celosti radi dodatne analize. Nakon tretmana, važno je izbegavati izlaganje suncu i koristiti kremu sa visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+), posebno tokom oporavka.
Za svaku promenu na koži koja izaziva sumnju, preporučuje se konsultacija sa dermatologom radi tačne dijagnoze i saveta o daljem lečenju. Pravovremena reakcija može sprečiti razvoj ozbiljnijih komplikacija i doprineti očuvanju zdravlja i lepote kože.