Home » Loša cirkulacija: sedam grupa ljudi sa najvećim rizikom

Loša cirkulacija: sedam grupa ljudi sa najvećim rizikom

by Redakcija Zdravlje
0 comments

Žene u određenim životnim fazama i osobe sa hroničnim bolestima češće imaju probleme sa lošom cirkulacijom

Problemi koje izaziva loša cirkulacija mogu ozbiljno da utiču na svakodnevni život, posebno kod žena. Brojna stanja i navike povećavaju rizik od loše cirkulacije, a stručnjaci ističu da je važno prepoznati rizične grupe i rano reagovati. Loša cirkulacija zapravo nastaje kada krv ne može lako da stigne do svih delova tela. To se dešava usled začepljenja, suženja ili oštećenja krvnih sudova. Najčešći razlozi su nakupljanje plaka, krvni ugrušci ili hronične bolesti.

Pre svega, žene sa hroničnim bolestima, starije osobe i one sa nezdravim životnim navikama posebno su u riziku. Prema rečima kardiologa, najčešće su pogođene sledeće grupe: osobe sa dijabetesom, ljudi stariji od 50 godina, pušači, oni koji dugo sede ili stoje, osobe sa visokim pritiskom i holesterolom, ljudi sa Rejnoovim sindromom i gojazne osobe. Takođe, žene češće primećuju simptome zbog hormonskih promena, trudnoće ili menopauze.

Loša cirkulacija: simptomi na koje treba obratiti pažnju

Zapravo, loša cirkulacija može prouzrokovati niz simptoma. Najčešće su hladne ruke i noge, osećaj trnjenja ili utrnulosti, oticanje zglobova i bolovi u mišićima. Osim toga, pojavljuju se bleda ili plava koža, osećaj težine u nogama i usporeno zarastanje rana. Kod žena, simptomi mogu biti izraženiji tokom trudnoće ili u menopauzi zbog promena u cirkulaciji. Ako primetite ove znake, važno je obratiti pažnju i potražiti savet lekara.

Koje grupe su najugroženije od loše cirkulacije

Najpre, osobe sa dijabetesom (bolest u kojoj telo ne može pravilno da koristi šećer iz krvi) često imaju oštećene krvne sudove. To izaziva slabiju cirkulaciju, posebno u stopalima i potkolenicama. Zbog toga dolazi do utrnulosti, hladnoće i sporog zarastanja rana. S druge strane, stariji od 50 ili 60 godina često imaju krutije krvne sudove. To dovodi do grčeva u nogama i hladnih ekstremiteta. Pušači su takođe u posebnom riziku. Nikotin sužava krvne sudove i ubrzava njihovo propadanje.

Osobe koje dugo sede ili stoje, kao što su kancelarijski radnici, vozači ili frizeri, često osećaju težinu i otok u nogama. Osim toga, kod njih se češće javlja pojava proširenih vena. Takođe, osobe sa povišenim krvnim pritiskom i holesterolom imaju povećan rizik jer se njihovi krvni sudovi dodatno oštećuju i sužavaju. Rejnoov sindrom (poremećaj mikrocirkulacije, često kod mlađih žena) izaziva nagle promene boje i temperature prstiju, naročito na hladnoći ili pri stresu. Na kraju, gojaznost stvara pritisak na krvne sudove, što dodatno otežava protok krvi.

Kako žene mogu da prepoznaju i spreče lošu cirkulaciju

Važno je znati da žene češće primećuju simptome loše cirkulacije zbog hormonskih promena tokom života. Međutim, redovno kretanje, uravnotežena ishrana i prestanak pušenja mogu značajno smanjiti rizik. Pored toga, nošenje udobne obuće i izbegavanje dugog sedenja ili stajanja pomaže cirkulaciji. Gojazne osobe treba da smanje telesnu težinu, dok je osobama sa hroničnim bolestima važno da redovno kontrolišu šećer, pritisak i holesterol.

Dr Dragana Jovanović, internista, naglašava: „Simptomi loše cirkulacije ne treba ignorisati. Ako primetite promene na koži, otok, bol ili trnjenje, obavezno se obratite lekaru. Pravovremena dijagnoza sprečava ozbiljne posledice.“

Na kraju, obavezno se posavetujte sa stručnjakom ako imate bilo koji od ovih simptoma ili ako ste u rizičnoj grupi. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i prestanak pušenja najbolja su prevencija. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Možda će vas zanimati

Ovaj veb-sajt koristi kolačiće radi unapređenja vašeg korisničkog iskustva. Podrazumeva se da se slažete sa tim, ali imate mogućnost da se odjavite ukoliko to želite. Prihvatam Pročitaj više

Politika privatnosti