Stručnjaci otkrivaju koliko akupunktura, vežbanje u vodi i psihološka podrška mogu pomoći ženama
Hronični bol u donjem delu leđa pogađa milione žena širom sveta i često ograničava svakodnevne aktivnosti, rad i uživanje u slobodnom vremenu. Ovaj zdravstveni problem nije retkost: prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, čak 619 miliona ljudi je 2020. godine živelo sa stalnim bolom u donjem delu leđa, dok se očekuje da će taj broj rasti. Hronični bol traje duže od tri meseca i češće pogađa žene, naročito u srednjim godinama. Zbog toga je važno znati koji pristupi zaista mogu doneti olakšanje.
Hronični bol u donjem delu leđa: zašto je reč o ozbiljnom problemu
Osobe koje žive sa hroničnim bolom u donjem delu leđa često ulaze u začarani krug mirovanja, analgetika i straha od kretanja. Međutim, najnovije smernice naglašavaju važnost aktivnog pristupa. U oko 90 odsto slučajeva ne postoji jasno prepoznat uzrok, pa se bol naziva nespecifičnim. To znači da je teško pronaći jedno rešenje koje odgovara svima. Ipak, kombinacija različitih terapija često daje najbolje rezultate.
Tri pristupa hroničnom bolu u donjem delu leđa po naučnim dokazima
Prvi pristup je akupunktura, gde se tanke igle postavljaju na određene tačke tela. Pretpostavlja se da na taj način dolazi do oslobađanja prirodnih supstanci koje ublažavaju bol. Iako neki pacijenti osete olakšanje, naučna istraživanja su podeljena. Pregled 33 studije sa više od 8.000 učesnika pokazao je da akupunktura može biti bolja od izostanka terapije za kratkotrajno olakšanje, ali kada se uporedi sa lažnom akupunkturom, efekat je slabiji. Dr Marko Jakovljević naglašava: „Akupunktura može pomoći nekim pacijentima, ali je ključno da proceduru sprovodi stručno lice i da se koriste sterilne igle.“ On dodaje da nestručna primena može izazvati komplikacije poput infekcija ili oštećenja nerava.
Vežbanje u vodi kao rešenje za hronični bol u donjem delu leđa
Drugi pristup odnosi se na vežbanje u vodi (hidroterapiju). Voda smanjuje pritisak na kičmu i zglobove, pa pokreti postaju lakši i manje bolni. Zbog toga žene sa viškom kilograma ili problemima sa zglobovima često lakše podnose ovakve vežbe. Analize dosadašnjih studija pokazuju da hidroterapija može smanjiti bol i poboljšati pokretljivost. Međutim, kvalitet dokaza nije svuda isti, a vežbanje u vodi nije uvek efikasnije od dobro osmišljenih vežbi na suvom. Ipak, mnogim ženama upravo voda pruža osećaj olakšanja i vraća ih fizičkoj aktivnosti. Program vežbi treba uvek prilagoditi zdravstvenom stanju i potrebama svake osobe.
Kognitivno-bihejvioralna terapija i psihološka podrška
Treći pristup uključuje kognitivno-bihejvioralnu terapiju, odnosno rad sa psihologom na promeni načina razmišljanja o bolu. Ova terapija pomaže ženama da prevaziđu strah od kretanja i da lakše savladaju svakodnevne izazove. Osim toga, edukacija o bolu i osnaživanje kroz razgovor često donose dodatnu motivaciju za aktivan život. „Psihološka podrška je važan deo oporavka, posebno kod žena koje se bore sa dugotrajnim bolom“, ističe psihološkinja Jelena Petrović.
Praktični saveti i preporuke za žene
Prvo, obratite pažnju na signale svog tela i ne odustajte od kretanja. Pored toga, razgovarajte sa svojim lekarom o mogućnostima kombinovanja terapija. U međuvremenu, birajte proverene stručnjake za akupunkturu i fizioterapiju. Konačno, psihološka podrška i razgovor sa savetnikom mogu vam pomoći da se lakše izborite sa svakodnevnim stresom i strahom od bola. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru. Pravilna kombinacija terapija, upornost i stručna podrška mogu značajno poboljšati kvalitet života i doneti olakšanje.