Nedostatak koncentracije, zaboravnost i mentalni umor povezani su sa preteranom upotrebom tehnologije
Sve veći broj žena, kako u urbanim tako i u manjim sredinama, primećuje simptome koji mogu ukazivati na digitalnu demenciju – stanje koje nije zvanično priznato kao dijagnoza, ali izaziva zabrinutost među stručnjacima. Ova pojava, koja podjednako pogađa decu, mlade, ali i odrasle, vezuje se za preterano korišćenje pametnih telefona, tableta i računara, a posebno je uočljiva poslednjih godina.
insert_image(“woman smartphone screen fatigue technology”)
Digitalnu demenciju prvi je uveo nemački neuronaučnik Manfred Špicer još 2012. godine, upozoravajući da prekomerno oslanjanje na digitalne uređaje može prouzrokovati slabljenje pamćenja, teškoće sa koncentracijom, ali i smanjenje sposobnosti za dublje razmišljanje. Ove promene najčešće primete članovi porodice ili prijatelji, dok osoba sama retko uviđa problem na vreme.
Među najčešćim simptomima izdvajaju se zaboravnost (na primer, nemogućnost da se bez pomoći setite broja telefona koji znate godinama), dezorijentacija (oslanjanje na GPS čak i za poznate rute), socijalna izolacija (izbegavanje razgovora uživo, slabija interpretacija neverbalnih signala) i hronični mentalni umor, čak i nakon odmora. Prema istraživanjima, digitalni sadržaji stimulišu logičke delove mozga, dok se kreativnost i pažnja manje razvijaju, naročito kod dece i adolescenata.
Statistika pokazuje da pripadnice generacije Z prosečno provode oko devet sati dnevno pred ekranom, a zabrinjava i pojava “digitalne kome” kod dece, kada dete ne reaguje na pozive iz okoline jer je potpuno zaokupljeno sadržajem na ekranu.
Stručnjaci preporučuju dva jednostavna testa: pokušajte da zapamtite nekoliko brojeva telefona bez digitalne pomoći, ili se snalazite u poznatom kraju bez GPS-a. Ako vam to teško polazi za rukom, možda je vreme za pauzu od ekrana.
Prevencija digitalne demencije podrazumeva ograničavanje vremena provedenog uz ekrane, češće šetnje, razgovore uživo sa porodicom i prijateljima, kao i uključivanje mozga u aktivnosti koje zahtevaju razmišljanje i kreativnost. Posebno se savetuje da roditelji pažljivo prate digitalne navike dece i zajedno sa njima uspostave zdrave rutine.
