Dodavanje cimeta u kafu donosi brojne zdravstvene koristi, ali nije jedina mera prevencije za zdravlje mozga
Sve više žena širom sveta traga za jednostavnim načinima da poboljšaju svoje zdravlje i smanje rizik od ozbiljnih bolesti, među kojima je i Alchajmerova bolest. Jedna od često pominjanih navika jeste dodavanje cimeta u kafu svakog dana. Da li ovaj aromatični začin zaista može doprineti zaštiti mozga i koliko je zaista dovoljan?
Cimet se vekovima koristi ne samo u kulinarstvu, već i u tradicionalnoj medicini. Ključni sastojak cimeta, cinamaldehid, zaslužan je za karakterističan miris i veliki deo njegovih blagotvornih efekata. Ovaj začin je poznat kao snažan prirodni antioksidans – sadrži polifenole koji neutrališu slobodne radikale i time smanjuju oksidativni stres, što može usporiti procese starenja ćelija.
Zdravstvene koristi cimeta su brojne. Naučna istraživanja su pokazala da cimet može da doprinese boljoj regulaciji šećera u krvi, jer povećava osetljivost na insulin i smanjuje nivo glukoze natašte. Ova svojstva posebno su značajna za žene sa insulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2. Osim toga, redovna i umerena konzumacija cimeta ima pozitivan uticaj na nivoe holesterola i triglicerida, a može blago sniziti i krvni pritisak, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Važno je istaći i antiinflamatorno i antimikrobno dejstvo cimeta – pomaže u borbi protiv hroničnih zapaljenja, sprečava rast pojedinih bakterija i gljivica, ali i doprinosi zdravlju usne šupljine. “Cimet može biti odličan saveznik u podršci imunom sistemu, ali i zdravlju creva i varenju”, navodi dr Ivana Petrović, nutricionista.
Kada je reč o zaštiti mozga, pojedine studije ukazuju da cimet može imati ulogu u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alchajmerovu bolest. Njegova antioksidativna i protivupalna svojstva mogu pomoći u očuvanju moždanih funkcija, iako stručnjaci naglašavaju da je za značajan efekat potrebna redovna i umerena upotreba.
Optimalna dnevna količina cimeta iznosi od 1 do 3 grama, što odgovara otprilike pola do cele kašičice. Veće količine nisu preporučljive za svakodnevnu upotrebu. Samo dodavanje cimeta u kafu, i to u malim količinama, obično nije dovoljno za postizanje svih navedenih efekata. Najbolje je cimet unositi kroz raznovrsne obroke – ovsene kaše, smutije, jogurt ili kao dodatak voću.
Prilikom izbora cimeta, poželjno je birati cejlonski, jer je bezbedniji za svakodnevnu upotrebu. Kasija cimet je češći, ali može sadržati veće količine kumarina, koji nije preporučljiv u većim dozama.
Na kraju, važno je zapamtiti da nijedna namirnica sama po sebi ne može biti garant za prevenciju ozbiljnih bolesti poput Alchajmerove. Cimet može biti korisna navika, ali samo kao deo uravnotežene ishrane, fizičke aktivnosti i zdravog životnog stila.