Žene su posebno izložene riziku od atipičnih simptoma infarkta, poput bola u leđima, vilici ili stomaku – prepoznajte signale na vreme
Tihi srčani udar predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji često prolazi neprimetno, posebno kod žena srednjih i starijih godina. Ova pojava podrazumeva oštećenje srca usled slabog protoka krvi, a simptomi su često nespecifični i lako se mogu pomešati sa problemima varenja, anksioznošću ili posledicama starenja. Prema podacima medicinskih centara, čak jedan od pet srčanih udara prođe bez jasnih upozoravajućih znakova.
Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda, nastaje kada se krvni sudovi koji hrane srce zapuše, što dovodi do oštećenja srčanog mišića. Najčešći uzrok je nakupljanje masnih naslaga u arterijama. Iako se najčešće vezuje za iznenadan jak bol u grudima, stručnjaci upozoravaju da simptomi mogu biti mnogo suptilniji i drugačiji kod žena.
Kod žena su atipični simptomi češći – može se javiti bol u leđima, vilici, stomaku, neobjašnjiv umor, kratkoća daha, mučnina, znojenje ili osećaj slabosti. Često se ovi znaci pogrešno pripisuju stresu ili običnom umoru, što može odložiti traženje pomoći. Prepoznati simptome je ključno, jer pravovremena reakcija može značiti razliku između potpunog oporavka i trajnog oštećenja srca.
Kardiološkinja dr Ana Petrović naglašava: “Kod žena, srčani udar se često javlja bez tipičnog bola u grudima. Umor, bol u leđima ili vilici i mučnina mogu biti jedini znaci. Zato je važno da žene slušaju svoje telo i ne zanemaruju promene koje im nisu uobičajene.”
Tihi srčani udari su posebno opasni jer oštećuju srce bez očiglednih simptoma. Oštećenje može ostati neotkriveno sve dok ne dođe do ozbiljnijih problema, poput jakog infarkta. Žene koje imaju faktore rizika – poput hipertenzije, dijabetesa, povišenih masnoća u krvi ili porodične istorije srčanih bolesti – treba posebno da obrate pažnju na svaku promenu u svom zdravstvenom stanju.
Ako primetite neobične simptome, kao što su iznenadna slabost, vrtoglavica, bol u leđima, stomaku ili vilici, ne objašnjiv umor ili otežano disanje, odmah pozovite hitnu pomoć. Ne pokušavajte sami da idete kod lekara, jer svaka minuta može biti presudna za očuvanje srčanog mišića.
Preventiva je ključ – redovne kontrole, zdrava ishrana, fizička aktivnost i prestanak pušenja mogu značajno smanjiti rizik od srčanih oboljenja. U slučaju bilo kakve sumnje na srčani udar, dijagnoza se potvrđuje EKG-om ili ehokardiogramom.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.