Naučnici otkrivaju zašto je nekim ženama teže da smršaju, čak i uz zdravu ishranu i fizičku aktivnost
Istraživači sa Univerziteta u Kembridžu, predvođeni profesorom Gajlsom Jeoom, potvrdili su da genetika igra veliku ulogu u regulaciji telesne težine. Ova saznanja posebno su značajna za žene koje se trude da smršaju, ali ne vide rezultate. Iako se često ističe važnost uravnotežene ishrane i fizičke aktivnosti, stručnjaci upozoravaju da na gojaznost utiče i složena kombinacija nasleđa, okruženja i hormona.
insert_image(“woman healthy lifestyle genes”)
Pre svega, važno je znati da okruženje u kojem živimo nudi obilje visokokalorične hrane, dok nam svakodnevni tempo ostavlja malo vremena za kretanje. Ipak, istraživanja pokazuju da čak i kada žene imaju slične navike, razlike u telesnoj težini mogu biti velike. Razlog tome, kako navodi profesor Gajls Jeo, leži u genima. Studije na blizancima otkrile su da genetika može uticati na telesnu masu čak i do 70 odsto.
Kako geni utiču na apetit i metabolizam
Međutim, geni ne određuju samo oblik naših tela. Oni utiču i na način na koji naš mozak reguliše apetit. Najnovija otkrića pokazuju da geni povezani sa gojaznošću uglavnom utiču na centre za glad, sitost i osećaj nagrade u mozgu. Zbog toga dve žene mogu pojesti isti obrok, ali će jedna brzo ponovo ogladneti, dok će druga ostati sita satima.
Kao rezultat, hormon leptin, koji proizvode masne ćelije, ima ključnu ulogu u slanju signala mozgu o tome koliko energije telo ima na raspolaganju. Kod nekih osoba, zbog genetskih varijacija, ovaj sistem ne funkcioniše pravilno. Tada mozak prima pogrešnu informaciju da telu nedostaje energija, što može izazvati stalni osećaj gladi i povećati rizik od prejedanja.
Zašto su neke žene stalno gladne?
Zapravo, naučnici su otkrili više od 1.000 gena koji utiču na indeks telesne mase. Neki od njih, poput MC4R, direktno utiču na želju za hranom. Žene sa određenim varijacijama ovog gena mogu biti i do 18 kilograma teže od svojih vršnjakinja, čak i ako imaju sličan način života. S druge strane, hormone iz creva, posebno GLP-1, takođe igraju važnu ulogu u regulaciji apetita i osećaja sitosti. Moderni lekovi za mršavljenje bazirani su upravo na stimulaciji ovog hormona.
“Geni nisu sudbina, ali mogu da otežaju održavanje željene telesne težine. Okruženje, navike i podrška su ključni za dugoročne rezultate”, izjavio je profesor Gajls Jeo.
Kako okruženje i navike oblikuju našu težinu
Iako genetika ima snažan uticaj, svakodnevne odluke i životni stil mogu ublažiti ili pogoršati rizik od gojaznosti. Na primer, stalna izloženost reklamama za hranu, stres i nedostatak sna mogu pojačati apetit, bez obzira na genetske predispozicije. Štaviše, žene koje redovno biraju nutritivno bogate obroke i nalaze vremena za fizičku aktivnost mogu smanjiti negativni uticaj naslednih faktora.
Na kraju, važno je razumeti da borba sa kilogramima nije pitanje volje ili slabosti. Naučne činjenice pokazuju da su hormoni, geni i okruženje neraskidivo povezani. Zbog toga je neophodno da žene sebi pruže više razumevanja i strpljenja, ali i da potraže stručnu podršku ukoliko se suočavaju sa izazovima u regulaciji telesne težine.