Žene koje najbolje funkcionišu uveče mogu biti podložnije problemima sa snom i mentalnim zdravljem
Noćne ptice sve češće privlače pažnju naučnika zbog povezanosti sa promenama raspoloženja. Žene koje prirodno ostaju budne do kasno i najviše energije osećaju u večernjim satima, često se pitaju da li njihov ritam utiče na mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da kod osoba sa večernjim hronotipom, među kojima je mnogo žena, postoji veći rizik za simptome depresije i anksioznosti. Ovo ne znači da će svaka noćna ptica razviti mentalne probleme, ali postoji jasna veza između ritma sna, svakodnevnih obaveza i emocionalnog stanja.
insert_image(„woman night laptop concentration“)
Zašto su žene koje su noćne ptice podložnije promenama raspoloženja
Mnoge žene iz ličnog iskustva znaju koliko je teško uklopiti prirodni ritam sa zahtevima posla ili porodice. Telo bi volelo da spava do devet, ali svakodnevne obaveze često zahtevaju buđenje mnogo ranije. Takođe, ova neusklađenost može dovesti do hroničnog nedostatka sna, što dodatno utiče na raspoloženje, koncentraciju i nivo energije. Vikendom žene često pokušavaju da nadoknade san, pa nastaje tzv. socijalni džet-leg. Na taj način organizam stalno menja ritam, iako ne menja fizičku lokaciju.
Pre svega, važno je znati da problem nije samo u nedostatku sna. Večernji tipovi imaju i drugačije životne navike – kasnije obroke, manje izlaganja jutarnjoj svetlosti i više vremena pred ekranima. Sve to može dodatno poremetiti unutrašnji sat i uticati na emocionalno stanje. „Jutarnja svetlost je jedan od ključnih signala za naš organizam. Ako je ne dobijamo dovoljno, unutrašnji sat se može lako poremetiti“, navodi dr Ana Petrović, specijalista za poremećaje spavanja.
Kako žene mogu umanjiti uticaj večernjeg hronotipa na raspoloženje
Ipak, nije neophodno da žene postanu ranoranioci kako bi sačuvale mentalno zdravlje. Puno je važnije pronaći balans između prirodnog ritma i svakodnevnih obaveza. Stručnjaci preporučuju postepeno pomeranje vremena za spavanje, redovan raspored odlaska u krevet i ustajanja, kao i boravak na dnevnom svetlu odmah nakon buđenja. Takođe, izbegavanje velikih razlika između radnih dana i vikenda može pomoći stabilizaciji ritma.
Na kraju, ako ste oduvek večernji tip, a pritom imate dovoljno sna i dobro se osećate, nema razloga za brigu. Međutim, uporna tuga, gubitak interesovanja, izražena anksioznost ili ozbiljni problemi sa spavanjem nisu isključivo posledica toga što ste noćna ptica. U tim situacijama, najbolje je potražiti savet stručnjaka. „Važno je prepoznati razliku između prirodnih navika i simptoma koji zahtevaju pažnju“, ističe dr Ana Petrović.
Konačno, ključ za dobro raspoloženje nije u tačnom vremenu odlaska u krevet, već u tome koliko sna dozvoljavamo svom telu i koliko poštujemo sopstveni ritam. Na taj način žene mogu očuvati mentalno zdravlje i energiju, bez obzira na to da li su jutarnji ili večernji tip.