Naučnici su otkrili da mesto koje dete zauzima u porodici može uticati na rizik od određenih zdravstvenih problema.
Naučnici iz uglednog časopisa Nature Health analizirali su zdravstvene podatke više od pet miliona porodica sa dvoje dece širom sveta. Njihova studija pokazuje da redosled rođenja utiče na zdravlje dece tokom života. Pre svega, istraživači su želeli da utvrde da li su starija ili mlađa deca izložena većem riziku od određenih bolesti. Zbog toga su uporedili zdravstvene kartone braće i sestara iz istih porodica.
insert_image(‘porodica deca zdravlje istraživanje’)
Redosled rođenja i rizici po zdravlje dece
Rezultati su iznenadili i same autore studije. Prvorođena deca imaju 26% veću verovatnoću da im se dijagnostikuje autizam. Osim toga, kod njih je zabeležen 7% veći rizik od poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Takođe, prvenci imaju 20% veće šanse za razvoj alergija na hranu i 9% veći rizik od polenske groznice. S druge strane, drugo dete u porodici suočava se sa drugačijim izazovima. Naime, mlađa deca imaju 19% veći rizik od bolesti zavisnosti i 14% veću šansu za probleme sa želucem i crevima.
Ipak, postoji i dobra vest za roditelje. Naime, manja razlika u godinama između braće i sestara može smanjiti rizik od mentalnih poremećaja i alergija. Zbog toga stručnjaci savetuju da razmak između trudnoća bude što manji, kada je to moguće.
Zašto redosled rođenja utiče na zdravlje dece?
Doktor Andrej Ržec, glavni pokretač istraživanja, ističe: „Svaka nova trudnoća menja imuni sistem majke i utiče na razvoj svakog deteta.“ On dodaje da „prvorođeno dete često dobije više pažnje i kontrole, što može povećati nivo stresa, ali i izloženost različitim alergenima.“ S druge strane, mlađa deca rastu u opuštenijoj atmosferi, ali su ranije izložena kontaktu sa starijom braćom i sestrama, pa češće dolaze u kontakt sa virusima i bakterijama.
Osim toga, roditelji tokom prve trudnoće često više brinu i vode računa o svakoj sitnici. Međutim, sa svakim sledećim detetom postaju sigurniji i manje strogi. Na taj način, dinamika u porodici se menja i utiče na razvoj dece na različite načine.
Šta ovaj podatak znači za žene i roditelje?
Za žene koje planiraju porodicu, podaci iz studije mogu biti korisni pri donošenju odluka o razmaku između trudnoća. Ipak, važno je istaći da na zdravlje dece utiču i mnogi drugi faktori. Na primer, ishrana, fizička aktivnost, genetika i okruženje igraju veliku ulogu. Istraživanje ne sugeriše da će svako prvo ili drugo dete razviti navedene tegobe, već da postoji nešto veći rizik.
Konačno, stručnjaci naglašavaju da je podrška porodice, kvalitetan odnos sa decom i pravovremene posete lekaru i dalje najvažniji deo prevencije i brige o zdravlju dece. Na kraju, svaka porodica je posebna, a statistika ne mora nužno da određuje sudbinu svakog deteta.