Naučnici ističu da period između 40. i 65. godine određuje vitalnost mozga kasnije u životu
Žene u Srbiji, ali i širom sveta, često o zdravlju mozga počnu da razmišljaju tek kada se u porodici pojave slučajevi demencije ili Alchajmerove bolesti. Ipak, najnovija istraživanja pokazuju da najvažnije promene u mozgu ne počinju u dubokoj starosti, već mnogo ranije. Pre svega, period od četrdesete do šezdeset pete godine danas se smatra ključnim za očuvanje mentalnih sposobnosti.
insert_image(‘brain health middle aged woman’)
Ahmad Hariri, profesor neuronauke sa Univerziteta Djuk, navodi da mozak u srednjim godinama dostiže prelomnu tačku. Prve decenije života su period razvoja i jačanja, nakon toga dolazi faza stabilnosti, a zatim postepeno opadanje funkcija. “Cilj je da produžimo stabilan period što je moguće duže. Tako mozak ostaje vitalan i funkcionalan i u poznijim godinama života”, objašnjava Hariri.
Promene u moždanim vezama i preventivne mere
U ovom životnom dobu, povezanost različitih delova mozga dostiže vrhunac, ali ubrzo nakon toga polako počinje da opada. Zbog toga je ovaj period idealan za preventivne korake. Naučnici su primetili da brzina opadanja moždanih veza može biti povezana sa razvojem problema sa pamćenjem i koncentracijom u kasnijim godinama. Osim toga, novi pravci istraživanja uključuju krvne testove kojima bi se u budućnosti moglo rano otkriti prisustvo proteina povezanih sa Alchajmerovom bolešću. Istražuju se proteini amiloid-beta i tau, jer se oni mogu nakupiti u mozgu godinama pre pojave simptoma.
Biološka starost i prvi simptomi promena
Iako mnogi misle da je broj godina presudan, stručnjaci sve više ističu važnost biološke starosti mozga. Dve osobe sa istim brojem godina mogu imati različit nivo vitalnosti mozga. Istraživanja pokazuju da brže biološko starenje mozga povećava rizik od problema sa pamćenjem i pojave demencije.
Na promene u mozgu mogu ukazivati i određeni psihološki simptomi. Tu spadaju gubitak samopouzdanja, stalna nervoza, osećaj napetosti, depresivno raspoloženje, povlačenje iz društva i pad interesovanja za stvari koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo. Ipak, važno je naglasiti da se ovakvi simptomi ne moraju odmah povezivati sa demencijom, ali zaslužuju pažnju i konsultaciju sa lekarom.
Kako žene mogu da sačuvaju vitalnost mozga
Zapravo, stručnjaci savetuju da se o zdravlju mozga brine već u četrdesetim godinama. Zdrava ishrana, fizička aktivnost, učenje novih veština i održavanje društvenih kontakata dokazano doprinose očuvanju mentalne svežine. Istovremeno, redovni medicinski pregledi i otvoren razgovor sa stručnjacima mogu pomoći u ranom prepoznavanju potencijalnih problema. Na kraju, žene koje vode računa o svom mozgu u srednjim godinama, imaju veće šanse da ostanu vitalne i aktivne i u kasnijoj životnoj dobi.