Izbor zdravijih namirnica u svakodnevnoj ishrani može pozitivno uticati na energiju, varenje i smanjenje rizika od srčanih bolesti
Nutricionisti širom sveta ističu važnost ograničavanja prerađene hrane, posebno za žene koje brinu o svom zdravlju i dugovečnosti. U savremenom načinu života, kada često biramo grickalice, brzu hranu ili proizvode iz kesice, nije lako odvojiti vreme za pripremu kvalitetnih obroka. Ipak, male promene u ishrani mogu doneti značajne koristi za organizam, pokazuju najnovija istraživanja i preporuke stručnjaka.
insert_image(“healthy food, women, kitchen, heart health”)
Prerađena hrana obuhvata sve proizvode koji su na neki način modifikovani pre nego što stignu do tanjira – od jednostavnog pranja i seckanja, preko zamrzavanja i konzervisanja, do dodavanja šećera, soli ili konzervansa. Međutim, nije svaka prerađena hrana nužno loša. “Zamrznuto povrće, pasulj iz konzerve ili integralni hleb mogu biti dobar izbor, posebno ako sadrže minimalno dodatih sastojaka”, naglašava registrovani dijetetičar Ivana Petrović.
Pravi izazov predstavljaju ultra-prerađene namirnice, kao što su industrijski slatkiši, grickalice i gotova jela, koje često sadrže veštačke arome, boje i znatne količine zasićenih masti, soli i šećera. “Redovno unošenje ovakvih proizvoda može dovesti do povišenog holesterola i krvnog pritiska, što povećava rizik od srčanih bolesti”, upozorava Petrović.
Žene, koje su po statistici češće izložene stresu i ubrzanom tempu dana, često posežu za brzom hranom zbog nedostatka vremena. Stručnjaci savetuju da je važno obratiti pažnju na sastav proizvoda i birati one sa što manje dodataka. “Čak i male promene, poput izbora običnog jogurta umesto aromatizovanog ili orašastih plodova umesto slanih grickalica, mogu imati pozitivan uticaj na zdravlje srca i nivo energije tokom dana”, dodaje Petrović.
Kao praktičan savet, dijetetičari preporučuju da se ultra-prerađena hrana postepeno zameni svežim ili minimalno prerađenim namirnicama. To znači više povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica i zdravih masnoća. Ovakav način ishrane doprinosi boljoj probavi, stabilnijem nivou energije i dugoročno smanjuje rizik od hroničnih bolesti, posebno kod žena u svim životnim dobima.
Zdravlje srca i prevencija bolesti ne zahtevaju drastične promene, već doslednost i pažljiv izbor namirnica. Stručnjaci zaključuju da je briga o svom telu ujedno i ulaganje u kvalitetan i dug život.