Simptomi poput osipa i oticanja mogu se javiti satima nakon obroka, a žene su posebno ugrožene u sezoni krpelja
Alfa-gal sindrom je retka, ali sve češće prepoznata alergijska reakcija koja se može javiti kod žena svih uzrasta, naročito tokom proleća i leta kada je izloženost krpeljima najveća. Ovu vrstu alergije izaziva ujed krpelja, a simptomi se razvijaju nekoliko sati nakon konzumiranja crvenog mesa ili proizvoda životinjskog porekla. Prvi slučaj ovog sindroma zabeležen je prošle godine u Srbiji, što dodatno naglašava važnost informisanosti, naročito među ženama koje su aktivne u prirodi ili imaju decu.
Alfa-gal sindrom izaziva alergiju na specifičan šećer – galaktoza-α-1,3-galaktoza (alfa-gal) – koji se prirodno nalazi u mesu sisara kao što su goveda, svinje i ovce. Ljudski organizam ne proizvodi ovaj šećer, pa imuni sistem može burno odreagovati na njegov unos. Do senzibilizacije dolazi kada krpelj, koji je prethodno sisao krv životinje, ugrize čoveka i prenese molekule alfa-gal u krvotok. Organizam tada stvara antitela, što može izazvati alergijsku reakciju pri sledećem unosu crvenog mesa.
Za razliku od tipičnih alergija na hranu, simptomi alfa-gal sindroma javljaju se sa zakašnjenjem od 3 do 6 sati nakon obroka. Kod žena, ovo može značiti da se prvi znaci – poput osipa, svraba, oticanja usana ili jezika, stomačnih bolova, mučnine pa čak i otežanog disanja – pojave tokom noći ili rano ujutru, što često otežava pravilno prepoznavanje uzroka. U pojedinim slučajevima, moguća je i ozbiljna reakcija poznata kao anafilaksija, koja zahteva hitnu medicinsku intervenciju.
„Najveći izazov kod alfa-gal sindroma je što se simptomi ne javljaju odmah posle jela, pa se često pogrešno misli da je u pitanju trovanje hranom ili probavne tegobe“, objašnjava dr Pavle Banović. On naglašava da je vođenje dnevnika ishrane i simptoma veoma korisno za postavljanje tačne dijagnoze.
Dijagnostika podrazumeva detaljan razgovor sa lekarom, analizu mogućih ujeda krpelja i krvne testove kojima se meri nivo specifičnih IgE antitela na alfa-gal. U nekim slučajevima mogu se raditi i kožni testovi, ali se krvna analiza smatra pouzdanijom. Za žene koje primećuju neobične alergijske simptome posle boravka u prirodi i konzumiranja crvenog mesa, preporučuje se što pre obratiti izabranom lekaru ili alergologu.
Praktične preporuke za čitateljke uključuju: izbegavanje boravka u visokoj travi bez zaštite, redovno pregledanje kože nakon šetnje, pažljivo skidanje krpelja i izbegavanje crvenog mesa ako su već imale alergijsku reakciju. Uvek treba imati na umu da samo lekar može postaviti tačnu dijagnozu i dati odgovarajuće savete. U slučaju ozbiljnih simptoma kao što su otežano disanje ili oticanje jezika i grla, odmah pozvati hitnu pomoć.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.