Cvetanje biljaka i povećan polen tokom proleća mogu izazvati tegobe sa disanjem, posebno kod žena sa astmom i alergijama
Proleće donosi toplije dane i više vremena na otvorenom, ali za mnoge žene, naročito one koje imaju astmu ili alergije, ovaj period može biti izazovan zbog intenzivnog cvetanja biljaka i visoke koncentracije polena u vazduhu. Najčešće su pogođene žene svih starosnih grupa koje već imaju dijagnostikovane alergije ili hronične respiratorne probleme, ali simptomi se mogu javiti i kod onih koje ranije nisu imale ovakve tegobe.
Tokom proleća, alergeni iz polena drveća kao što su breza, hrast, javor i kedar, ali i spore buđi, postaju znatno prisutniji u vazduhu. Kada dođu u kontakt sa disajnim putevima, kod osoba sa osetljivošću izazivaju upalu sluzokože, što može dovesti do simptoma kao što su otežano disanje, svrab i curenje nosa, pojačan kašalj, osećaj stezanja u grudima i zamaranje. Kod žena sa astmom, ovi simptomi se mogu pogoršati i izazvati napade astme.
Pulmolog dr Milica Petrović naglašava: „Prolećni polen često je glavni okidač za pogoršanje astme, a kod nekih pacijentkinja simptomi mogu biti toliko izraženi da zahtevaju pojačanu terapiju ili čak hitnu medicinsku pomoć.”
Problem mogu pogoršati i drugi faktori, poput vlažnog vremena koje pogoduje razvoju buđi, kao i pojava polena trava krajem proleća. Grinje koje se najviše razmnožavaju u toplijim mesecima takođe su čest uzrok alergijskih reakcija i pogoršanja respiratornih simptoma.
Ženama koje su sklone ovim tegobama savetuje se da prate dnevne izveštaje o koncentraciji polena i planiraju aktivnosti napolju u periodima kada je ona najniža, obično nakon kiše ili u kasnim popodnevnim satima. Držanje prozora zatvorenim tokom dana, korišćenje prečišćivača vazduha i redovno menjanje odeće i tuširanje posle boravka napolju mogu značajno smanjiti izloženost alergenima. Posteljinu i odeću preporučuje se prati češće, a prostorije redovno provetravati i održavati bez prašine.
Pravilna terapija je ključna za kontrolu simptoma. Lekari obično preporučuju antihistaminike ili sprejeve za nos, a kod astme i redovno korišćenje inhalatora. Dr Petrović dodaje: „Važno je da svaka žena koja primeti pogoršanje disanja ili česte napade astme odmah obavesti svog lekara kako bi se terapija prilagodila potrebama.”
Za tačnu dijagnozu i savet, obratite se svom izabranom lekaru.