Da li su svi pregledi u starijem dobu zaista neophodni

Foto Izvor: Pexels / Tima miroshnichenko

Za žene starije od 75 godina, prekomerna dijagnostika može doneti više stresa i rizika nego koristi

Žene koje su prešle 75. godinu često su suočene sa preporukama za razne rutinske medicinske preglede, pod pretpostavkom da što više znaju o svom zdravlju, to su sigurnije. Međutim, nova saznanja iz oblasti gerijatrije pokazuju da previše dijagnostike u poznim godinama može dovesti do nepotrebnih briga, dodatnih intervencija i smanjenja kvaliteta života, umesto njegovog produženja.

Mnoge vrste pregleda, kao što su kolonoskopija, mamografija ili testovi za prostatu, kod osoba u poznim godinama često otkrivaju promene koje su deo prirodnog procesa starenja i retko ugrožavaju život. Ovakvi nalazi mogu pokrenuti tzv. „kaskadni efekat” – lanac dodatnih testova, konsultacija i potencijalno agresivnih terapija, koje ponekad donose više štete nego koristi. Žene u ovom životnom dobu mogu se naći u situaciji da zbog jednog nalaza, koji možda nikada ne bi izazvao simptome, prolaze kroz niz stresnih i invazivnih procedura.

„Skrining testovi kod starijih žena često otkrivaju promene koje nisu klinički značajne. Ponekad je terapija rizičnija od same bolesti, posebno ako se radi o sporo napredujućim stanjima”, objašnjava dr Marija Petrović, specijalista interne medicine. Naglašava da je kod starijih pacijentkinja važno pažljivo razmotriti koristi i potencijalne rizike svakog pregleda.

Još jedan izazov predstavljaju lažno pozitivni nalazi. Starenje organizma podrazumeva određene fiziološke promene koje na analizama mogu izgledati kao bolest, što dovodi do nepotrebne zabrinutosti, dodatnih snimanja ili čak primene terapija koje nisu neophodne. Ovakve situacije mogu značajno uticati na psihičko stanje i svakodnevicu žena u starijem dobu.

Kvalitet života, očuvanje samostalnosti i mentalne jasnoće često su važniji od produžetka života po svaku cenu. „Za mnoge starije žene, svakodnevne aktivnosti, druženje i nezavisnost vredniji su od saznanja o nekoj promeni koja možda nikada neće uzrokovati tegobe”, kaže dr Petrović.

Praktični saveti za čitateljke uključuju otvoren razgovor sa izabranim lekarom o stvarnim benefitima i rizicima predloženih pregleda, kao i procenu celokupnog zdravstvenog stanja, a ne samo pojedinačnih nalaza. Preporučuje se da svaka žena informisano odluči o tome koji su joj pregledi zaista potrebni, imajući u vidu svoje opšte zdravlje, želje i način života.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Related posts

Zašto endometrioza izaziva hroničan bol kod žena i kako ga ublažiti

Imunološka amnezija: zašto male boginje oslabljuju odbranu organizma

Koje namirnice izbegavaju neurolozi zbog zdravlja mozga

Ovaj veb-sajt koristi kolačiće radi unapređenja vašeg korisničkog iskustva. Podrazumeva se da se slažete sa tim, ali imate mogućnost da se odjavite ukoliko to želite. Pročitaj više