Stručnjaci objašnjavaju zašto jednostavne pokrete šakom ne treba posmatrati kao rešenje za prevenciju Alchajmerove bolesti
Sve više žena u Srbiji i svetu brine o zdravlju mozga i traži načine da smanji rizik od demencije. U poslednje vreme na društvenim mrežama širi se viralni trend – “pinky time”, odnosno jednostavna vežba u kojoj se pomera mali prst. Mnoge žene se pitaju može li ovakav pokret da zaštiti mozak od bolesti kao što je Alchajmerova bolest. Stručnjaci, međutim, naglašavaju da je odgovor mnogo složeniji i da ovakve tvrdnje nemaju naučnu potvrdu.
Na društvenim mrežama pojavljuju se saveti da svakodnevno pomeranje malog prsta može sprečiti razvoj demencije. Ove vežbe traju svega nekoliko sekundi, lako su primenljive i besplatne. Zbog toga su brzo postale popularne među ženama svih uzrasta. Ipak, prema rečima neurologa dr Milice Petrović, jednostavan pokret nije dovoljan za očuvanje zdravlja mozga.
Zašto su ovakve vežbe privukle pažnju žena
S jedne strane, vežbe koje zahtevaju precizne pokrete prstima zaista aktiviraju različite delove mozga. Na primer, sviranje instrumenta, pletenje ili crtanje su aktivnosti koje podstiču razvoj finih motornih veština. Takođe, ovakve aktivnosti mogu biti izazov za mozak, posebno kada učimo nešto novo. “Mozak voli nove zadatke i izazove. Kada radimo nešto što ne ponavljamo često, stvaraju se nove veze među nervnim ćelijama”, objašnjava dr Petrović.
Međutim, kada pokret postane automatski i ne zahteva trud, mozak se manje angažuje. Zbog toga stručnjaci savetuju da se ne oslanjamo na jednu jednostavnu vežbu, već da biramo raznovrsne i zahtevnije aktivnosti.
Šta pokazuju istraživanja o vezi između pokreta prstima i zdravlja mozga
Naučnici već godinama koriste testove tapkanja prstima kako bi proučavali funkciju mozga i proces starenja. Ipak, važno je znati da su to alati za istraživanje, a ne metode za postavljanje dijagnoze ili prevenciju bolesti. “To što neko ne može lako da izvede određeni pokret prstima ne znači da ima Alchajmerovu bolest. Isto tako, uspešno izvođenje vežbe ne znači da je osoba zaštićena”, ističe dr Petrović.
Na izvođenje ovih pokreta utiču i godine, pokretljivost šaka, prethodne povrede ili artritis. Takođe, veština se razvija sa vežbanjem i iskustvom. “Važno je da žene shvate da prevencija demencije zahteva širi pristup”, dodaje ona.
Kako zaista možemo smanjiti rizik od demencije
Zapravo, naučni dokazi pokazuju da promena životnih navika ima veći uticaj na zdravlje mozga nego bilo koja jednostavna vežba prstima. Na primer, redovno kretanje, zdrava ishrana, kontrola krvnog pritiska i učenje novih veština su faktori koji dokazano smanjuju rizik od kognitivnog propadanja.
“Najbolje što možete da uradite za svoj mozak je da ga stalno izlažete novim izazovima. Učite strani jezik, igrajte društvene igre, bavite se fizičkom aktivnošću i vodite računa o zdravlju srca”, savetuje dr Petrović. Pored toga, preporučuje se redovan lekarski pregled, posebno kod žena starijih od 60 godina ili onih koje imaju porodičnu istoriju demencije.
Na kraju, jednostavne vežbe poput pomeranja malog prsta nisu štetne, ali ne treba ih posmatrati kao čarobno rešenje. Važno je obratiti pažnju na celokupno zdravlje i pratiti preporuke stručnjaka. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.