Nizak testosteron može izazvati valunge i druge simptome kod muškaraca, što utiče i na partnere i porodicu
Mnoge žene se susreću sa hormonskim promenama tokom života, ali manje je poznato da i muškarci mogu imati slične tegobe. Hipogonadizam je stanje u kome telo ne proizvodi dovoljno testosterona (muški polni hormon). Ovaj nedostatak može izazvati niz simptoma kod muškaraca u različitim životnim fazama.
U Srbiji i širom sveta, hipogonadizam pogađa muškarce od rođenja do starosti. Najčešće se razvija posle četrdesete godine, ali može nastati i ranije zbog povreda, infekcija ili određenih genetskih poremećaja. Važno je prepoznati ovo stanje na vreme, jer utiče na zdravlje, raspoloženje i kvalitet života ne samo muškarca, već i njegove porodice.
Kako prepoznati hipogonadizam kod muškaraca
Osim toga, simptomi hipogonadizma zavise od uzrasta. Ako se razvije pre rođenja, može uticati na razvoj polnih organa kod muške dece. Tokom detinjstva i puberteta, primećuje se usporen rast, slabija mišićna masa, izostanak produbljivanja glasa i nedovoljno razvijeni polni organi. Kod odraslih muškaraca, prvi znaci uključuju smanjen seksualni nagon, hronični umor i promene raspoloženja.
Međutim, simptomi mogu biti i suptilniji. Na primer, muškarci s hipogonadizmom mogu izgubiti dlake na telu i licu, imati slabiju mišićnu masu, povećanje grudi (ginekomastija) i smanjenu gustinu kostiju. Ponekad se javlja i pojava valunga (iznenadni talasi toplote), što je simptom koji mnoge žene prepoznaju iz perioda menopauze. Ovi valunzi mogu izazvati neprijatnosti i kod muškaraca, pogotovo tokom noći.
Na kraju, psihološke promene kao što su depresija, razdražljivost i problemi sa koncentracijom takođe prate ovo stanje. Važno je da žene, kao partnerke ili majke, obrate pažnju na ove promene kod muškaraca u svom okruženju.
Uzroci i tipovi hipogonadizma
Zapravo, hipogonadizam se deli na primarni i sekundarni oblik. Primarni hipogonadizam nastaje kada su testisi oštećeni i ne mogu da proizvode dovoljno testosterona. To može biti posledica genetskog poremećaja kao što je Klinefelterov sindrom, ali i povreda ili zračenja. Sekundarni oblik nastaje zbog problema u mozgu (hipofiza ili hipotalamus), koji upravljaju radom testisa.
Pored toga, hronične bolesti, gojaznost i starenje mogu doprineti razvoju ovog stanja. Neki lekovi i zloupotreba alkohola ili droga takođe predstavljaju rizik. Zato je važno da muškarci redovno kontrolišu zdravlje, posebno posle četrdesete godine.
Važnost podrške i kada potražiti pomoć
Žene igraju ključnu ulogu u prepoznavanju promena kod svojih partnera. Ako primetite simptome kao što su nagle promene raspoloženja, gubitak seksualne želje, umor ili valunzi kod muškarca, podstaknite ga da se obrati lekaru. Dijagnoza se postavlja na osnovu razgovora, pregleda i laboratorijskih analiza hormona.
Dr Marko Jovanović, endokrinolog, ističe: „Hipogonadizam nije samo muški problem. On utiče na celu porodicu jer može izazvati probleme u partnerskim odnosima i svakodnevnom funkcionisanju.” Takođe savetuje: „Ne treba ignorisati simptome kao što su valunzi, depresija ili promene u izgledu tela. Pravovremena dijagnostika i individualno prilagočeno lečenje mogu značajno poboljšati kvalitet života.”
Na kraju, lečenje zavisi od uzroka i može uključivati hormonsku terapiju, promene načina života ili tretman osnovnih bolesti. Uz stručnu podršku, većina muškaraca može se vratiti normalnim aktivnostima i poboljšati svoje zdravlje.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.