Problemi sa disanjem, varenjem i pritiskom mogu ukazivati na poremećaj koji češće pogađa žene
Mnoge žene često ignorišu simptome poput vrtoglavice, umora ili problema sa varenjem. Međutim, ovakvi znaci mogu ukazivati na poremećaj rada autonomnog nervnog sistema (ANS), poznat kao disautonomija. Ovaj sistem upravlja funkcijama kao što su disanje, rad srca, krvni pritisak i kontrola bešike. Kada dođe do njegovog oštećenja ili poremećaja, svakodnevni život postaje znatno otežan. Disautonomija nije retka, a češće pogađa žene srednjih godina.
Autonomni nervni sistem kontroliše rad organa bez naše volje. On reguliše disanje, varenje, telesnu temperaturu i mokrenje. Kada ne funkcioniše pravilno, simptomi mogu biti blagi, ali i trajni i ozbiljni. Pre svega, žene su često izložene stresu, hormonskim promenama i bolestima poput dijabetesa, što povećava rizik od ovog poremećaja.
Simptomi koji pogrešno upućuju na druge bolesti
Disautonomija se manifestuje na različite načine. Najčešći simptomi su vrtoglavica, nesvestica, ubrzan ili usporen rad srca, nizak pritisak, problemi sa disanjem, hroničan umor, mučnina, poremećaj sna i slabost. Takođe, mnoge žene opisuju i probleme sa koncentracijom, glavobolje i pojačanu osetljivost na svetlost ili buku. S druge strane, simptomi se mogu pojavljivati povremeno, ali kod nekih žena postaju stalni i značajno ograničavaju svakodnevne aktivnosti.
Zbog toga što se simptomi razlikuju od osobe do osobe, često se dešava da žene godinama traže uzrok svojih tegoba kod različitih specijalista. Osim toga, disautonomija može imati primarni oblik (usled genetskih ili neurodegenerativnih bolesti) ili sekundarni oblik, koji nastaje zbog dijabetesa, autoimunih bolesti ili hroničnog umora.
Najčešći oblik poremećaja: neurokardiogena sinkopa
Jedan od najčešćih oblika disautonomije je neurokardiogena sinkopa (poznata i kao vazovagalna sinkopa). Ovaj poremećaj izaziva iznenadan pad krvnog pritiska i usporavanje rada srca. Kao rezultat, osoba može izgubiti svest, naročito prilikom dugog stajanja, izlaganja stresu, visokim temperaturama ili konzumacije alkohola. Ipak, kod nekih žena ovakve epizode se javljaju retko, dok kod drugih mogu biti česte i značajno narušiti kvalitet života.
Kada potražiti pomoć i kako prepoznati poremećaj
Ako primetite učestale epizode vrtoglavice, nesvestice, slabosti ili izuzetne iscrpljenosti, ne ignorišite ih. Na kraju, važno je obratiti pažnju na simptome koji se ponavljaju ili pogoršavaju. “Disautonomija može značajno uticati na svakodnevni život, ali pravovremeno prepoznavanje i dijagnostika mogu pomoći u kontroli simptoma”, ističe dr Aleksandra Petrović, neurolog. “Važno je da pacijentkinje otvoreno razgovaraju sa lekarom o svojim tegobama i ne zanemaruju ih.”
Osim toga, redovna fizička aktivnost, izbegavanje dehidratacije i pravilna ishrana mogu olakšati neke simptome. Ukoliko se simptomi pojačavaju, lekar može savetovati dodatne preglede i odgovarajuću terapiju. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru. Disautonomija pogađa žene svih generacija, ali uz podršku i pravovremenu reakciju moguće je vratiti kvalitet života.