Mladi mozak posle povrede: plastičnost može biti i rizik

Foto Izvor: Pexels / https://kaboompics.com/

Novo istraživanje otkriva da oporavak mladih mozgova od povrede može voditi i do ozbiljnih posledica

Nedavna studija pokazuje da mladi mozak posle povrede ima posebnu sposobnost prilagođavanja, ali i neočekivanu ranjivost. Istraživači sa Texas A&M Naresh K. Vashisht College of Medicine proučavali su kako plastičnost mladog mozga posle povrede može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Naučnici su otkrili da se kod mladih osoba traumatske povrede mozga (povrede usled pada, saobraćajne nesreće ili udarca) ne završavaju uvek brzim oporavkom. Kao rezultat, plastičnost mozga može stvoriti patološke mreže koje kasnije povećavaju rizik za pojavu epileptičnih napada.

Pre svega, traumatske povrede mozga pogađaju čak 69 miliona ljudi svake godine širom sveta. Ove povrede su među najčešćim uzrocima razvoja posttraumatske epilepsije (ponovljeni napadi nakon povrede). Žene, kao i deca i mladi, često su pogođene ovakvim povredama u svakodnevnom životu. Zbog toga je važno razumeti zašto posledice mogu biti dugotrajne i kako rana intervencija može sprečiti dodatne komplikacije.

Kako mladi mozak reaguje na povredu i zašto je važna rana terapija

Zapravo, dugo se verovalo da su mladi mozgovi otporniji na povrede jer se lakše prilagođavaju. Ipak, novo istraživanje pokazuje da ova fleksibilnost ima i „mračnu stranu“. Kako objašnjava profesor neuronauke Samba Reddy: „Ljudi pretpostavljaju da su mlađi mozgovi otporniji nakon povrede, ali naši nalazi pokazuju da je priča mnogo nijansiranija. Ista plastičnost koja pomaže mlađim mozgovima da se prilagode, može takođe da stvori uslove koji podstiču razvoj mreža koje proizvode napade.“

Osim toga, kod mladih osoba se simptomi ne javljaju odmah, ali tokom vremena mogu nastati abnormalne veze u mozgu. Kada dođe do razvoja ovakvih mreža, epileptični napadi su češći i teži. Kod starijih osoba, napadi se češće javljaju odmah nakon povrede, ali je dugoročni rizik manji. S druge strane, stariji mozak je podložniji većem gubitku pamćenja i bržem opadanju kognitivnih funkcija (pamćenje, pažnja, razumevanje).

Šta ovo znači za žene i decu: personalizovan pristup lečenju

Na kraju, ova saznanja su važna za sve žene koje brinu o svom zdravlju ili zdravlju svoje dece. Svaka osoba može imati različite posledice posle iste vrste povrede. Zbog toga lekari preporučuju personalizovani pristup: kod mlađih osoba terapija treba da se fokusira na sprečavanje razvoja patoloških mreža, dok je kod starijih ključna zaštita pamćenja i sprečavanje upale.

Konačno, profesor Reddy dodaje: „Starenje ne otežava oporavak na jednostavan način, već potpuno menja njegov put. Stariji mozgovi ostaju ranjivi na polju kognitivnih funkcija i pamćenja.“

Praktično, ako ste doživeli povredu glave, obratite pažnju na moguće promene u ponašanju, pamćenju ili pojavama kao što su glavobolje i slabost. Redovna kontrola kod neurologa i praćenje simptoma može doprineti ranom otkrivanju komplikacija. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Related posts

Prvi signali sindroma nervoznih creva: šta treba da znate

Kako se simptomi ADHD-a menjaju kroz život žene

Osnovne stvari koje svaka kućna apoteka treba da sadrži

Ovaj veb-sajt koristi kolačiće radi unapređenja vašeg korisničkog iskustva. Podrazumeva se da se slažete sa tim, ali imate mogućnost da se odjavite ukoliko to želite. Pročitaj više