Rastući pritisak društva na brigu o zdravlju može izazvati osećaj krivice i anksioznost kod žena, upozorava prof. dr Ana Banko
Sve više žena svakodnevno oseća pritisak da preuzme potpunu kontrolu nad svojim zdravljem. Ključna tema, heltizam, posebno je prisutna u savremenom društvu. O ovom fenomenu govori prof. dr Ana Banko, istaknuta virusološkinja, koja ističe kako opsesivna briga o zdravlju može postati izvor stresa i osećaja krivice. U poslednjih nekoliko godina, naročito tokom pandemije, mnoge žene u Srbiji i širom sveta primetile su rastuću količinu informacija o zdravlju na društvenim mrežama. Međutim, ovaj trend nosi i brojne zamke, jer često uzrokuje preteranu samokritičnost i anksioznost.
Kako heltizam utiče na svakodnevni život žena
Na prvi pogled, heltizam deluje korisno jer podstiče ljude da donose zdrave izbore. Ipak, kao što prof. dr Ana Banko objašnjava, ova ideologija često zanemaruje važne faktore kao što su genetika, socijalna sredina i dostupnost adekvatne medicinske zaštite. „Zdravlje se danas veliča kao supervrednost koja zavisi skoro isključivo od ličnog izbora. Istovremeno, diskriminacija bolesnih, gojaznih, nevežbača i pušača ubrzano raste. Pojedinac je pod konstantnim, suptilnim pritiskom, a osećaj krivice ili straha postaje svakodnevnica“, navodi prof. dr Banko. Zbog toga žene često osećaju odgovornost za svoje i zdravlje porodice, što može dovesti do iscrpljenosti i osećaja neuspeha ako se razbole ili ne postignu željene rezultate.
Heltizam kao izvor anksioznosti i društvene nepravde
Društvo danas očekuje od svake žene da bude najbolja verzija sebe, zdrava i produktivna. Ipak, podaci pokazuju da su hronične bolesti, kao što su gojaznost i dijabetes tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno), u porastu. Pored toga, mnoge žene žive u uslovima koji im ne omogućavaju lako ostvarenje zdravih navika. Kako navodi dr Banko: „Rizik po zdravlje nije isključivo stvar ličnog izbora. Mi nosimo rizik nasleđenom osnovom, živimo rizik u sredini u kojoj rastemo, a društvo i zdravstveni sistem snose svoj deo odgovornosti.“
Heltizam, po njenim rečima, ignoriše biološke, psihološke i kulturološke faktore, pa čak može pospešiti diskriminaciju po osnovu pola, invaliditeta ili telesnog izgleda. „U takvim okolnostima ne toleriše se razboljevanje, a osećaj krivice raste. Međutim, realnost su i društvene nejednakosti koje se kroz bolest samo dodatno ističu“, kaže prof. dr Banko.
Praktični saveti za žene koje osećaju pritisak heltizma
Zbog sve prisutnijeg pritiska, mnoge žene se pitaju rade li nešto pogrešno po pitanju ishrane, fizičke aktivnosti ili izbora terapije. Važno je znati da svaka žena ima pravo da traži podršku i da nije odgovorna za sve zdravstvene izazove s kojima se suočava. „Odluke o zdravlju treba donositi informisano, ali bez osećaja krivice i straha“, savetuje prof. dr Banko. Osim toga, preporučuje se razgovor sa stručnjacima kada postoje dileme, a ne oslanjanje na savete sa društvenih mreža.
Na kraju, za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.