Stručnjaci objašnjavaju kako se hantavirus prenosi i zašto je rizik od širenja manji nego kod kovida
Nedavna vest o pojavi hantavirusa na jednom kruzeru u Atlantskom okeanu i smrtnim slučajevima kod troje putnika izazvala je zabrinutost, posebno među ženama koje brinu o zdravlju porodice. Ova vest dolazi nakon višegodišnjeg iskustva sa pandemijom kovida, što dodatno pojačava interesovanje za sličnosti i razlike između ova dva virusa. Stručnjaci ističu da, iako oba izazivaju ozbiljne zdravstvene tegobe, razlike u načinu prenosa i proširenosti su značajne.
Hantavirus zapravo obuhvata dve glavne grupe: evropsko-azijski soj (poznat po komplikacijama sa bubrezima i krvarenjem) i američki soj, koji izaziva teške respiratorne simptome. Većina hantavirusa prenosi se isključivo kontaktom sa izlučevinama glodara, dok se samo takozvani “Andes soj”—koji je zabeležen u ovom poslednjem incidentu—može prenositi sa čoveka na čoveka, i to izuzetno retko.
Za razliku od kovida, koji se prenosi kapljično među ljudima i brzo se širi, hantavirus je mnogo ređa bolest. Od 1993. godine do kraja 2023. na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država registrovano je svega 890 slučajeva hantavirusnog plućnog sindroma. Iako su brojevi mali, stručnjaci naglašavaju da to ne znači da je rizik potpuno zanemarljiv, jer bolest može imati ozbiljan tok.
Doktorka Thomas Russo, infektolog, ističe: „Kod kovida smo u startu znali vrlo malo, ali se brzo pokazalo da je veoma zarazan. Kod hantavirusa imamo više decenija iskustva i znamo da su šanse za prenos među ljudima minimalne, osim kod specifičnog soja, kao što je Andes.“
Za žene koje žele da zaštite sebe i porodicu, važno je znati da se hantavirus najčešće prenosi boravkom u prostorima gde ima glodara, kao što su stare kuće, podrumi ili vikendice, dok je prenos sa čoveka na čoveka veoma redak. Ključ prevencije je održavanje higijene i izbegavanje kontakta sa izmetom i urinom glodara. Simptomi hantavirusa uključuju visoku temperaturu, bolove u mišićima, umor, ali mogu napredovati do ozbiljnih respiratornih problema.
Dr Amesh Adalja pojašnjava: „Važno je da ne paničimo, ali i da budemo svesni simptoma i mogućnosti zaraze, posebno ako živimo ili boravimo u područjima gde su glodari prisutni.“
Praktične preporuke za žene uključuju redovno provetravanje i čišćenje prostorija, korišćenje zaštitnih maski i rukavica prilikom čišćenja potencijalno zaraženih prostora i pažljivo odlaganje hrane. Ukoliko primetite simptome koji ukazuju na težu infekciju, obavezno se javite lekaru.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.