Naučnici otkrili da pad estrogena utiče na mozak i povećava rizik od kognitivnog pada posle menopauze
Nedavna britanska studija pokazala je zabrinjavajuću vezu između menopauze i povećanog rizika od kognitivnog pada kod žena. Glavni razlog za ovu pojavu leži u padu hormona estrogena, koji ima ključnu ulogu u zdravlju mozga. Istraživači su otkrili da žene u menopauzi češće razvijaju simptome demencije, uključujući Alchajmerovu bolest, nego muškarci. Zapravo, čak 70 odsto svih slučajeva demencije beleži se upravo kod žena.
Menopauza je prirodni proces koji označava kraj menstrualnih ciklusa i plodnosti kod žena, obično između 45. i 55. godine. Tokom ovog perioda, nivo estrogena opada, što može izazvati brojne promene u telu i mozgu. Pre svega, žene mogu primetiti promene u pamćenju, koncentraciji i raspoloženju. Ovi simptomi, poznati kao ‘moždana magla’, često se pojavljuju zajedno sa valunzima, problemima sa snom i osećajem anksioznosti.
Kako pad estrogena utiče na mozak žena
Naučnici su otkrili da pad estrogena može dovesti do smanjenja sive mase u mozgu, posebno u regijama koje su odgovorne za emocije i pamćenje. Kao rezultat toga, povećava se rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti.
Prof. Rossella Nappi, ginekolog i predsednica Svetskog društva za menopauzu, objašnjava: “Nedostatak estrogena svakako utiče na funkciju mozga na mnogim nivoima, uključujući i protok krvi kroz mozak, kao i veze između moždanih ćelija. Neuroni koriste glukozu kao gorivo, a estrogen pomaže da se održi pravilan nivo šećera u ćelijama.”
Međutim, važno je naglasiti da menopauza ne znači da će svaka žena sigurno razviti demenciju. Promene u raspoloženju i mentalnim sposobnostima mogu biti privremene i prolazne. Prof. Nappi dodaje: “Ovo je tipično za prelaznu fazu u menopauzu, ali to ne znači da će se demencija nužno razviti kasnije u životu.”
Faktori rizika i preventivne mere za žene
Pored hormonskog disbalansa, drugi faktori kao što su pušenje, prekomerna konzumacija alkohola, nedostatak sna i hronični stres mogu dodatno povećati rizik od kognitivnog pada. Takođe, nivo obrazovanja i svakodnevna mentalna aktivnost igraju važnu ulogu u zaštiti mozga.
Prof. Nappi ističe: “Kada je ravnoteža između estrogena i progesterona poremećena tokom menopauze, valunzi mogu biti potencijalni znak upozorenja. Ako žena ima malo simptoma, dovoljno kvalitetnog sna i dobro mentalno stanje, manja je verovatnoća da će razviti demenciju.”
Zaštitni efekat estrogena postaje posebno važan u menopauzi. Kada njegov nivo padne, mogu se javiti valunzi, koji nisu samo neprijatnost već mogu ukazivati i na promene u mozgu. Na taj način, valunzi, problemi sa spavanjem i emocionalne promene mogu biti signali da je mozgu potrebna dodatna pažnja.
Konačno, važno je znati da žene mogu smanjiti rizik od kognitivnog pada tako što će voditi računa o svom zdravlju. Pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost, mentalna stimulacija i izbegavanje štetnih navika doprinose očuvanju zdravlja mozga.
Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.