Tehnike disanja utiču na zdravlje srca, nivo stresa i opšte blagostanje žena svih generacija
Pravilno disanje ima ključnu ulogu u zdravlju žena, ali većina ljudi ne obraća pažnju na način na koji udiše vazduh. Mnoge žene, naročito tokom stresnih perioda, dišu ubrzano i plitko. Zbog toga se često javlja osećaj napetosti, a može uticati i na rad srca i celokupno zdravlje. Pre svega, brzina i dubina disanja povezane su sa radom autonomnog nervnog sistema. Ovaj sistem, između ostalog, reguliše puls, krvni pritisak i kako telo reaguje na stresne situacije.
Međutim, kada disanje postane ubrzano, telo se priprema za opasnost. U tom trenutku srce počinje da kuca brže, a žena može osetiti neprijatnost ili teskobu. Zbog toga stručnjaci preporučuju da se svesno uspori disanje kako bi se umirili i telo i um. Pravilno disanje nije kontrolisanje svakog udaha tokom dana. Naš organizam sam prilagođava disanje, ali svesne vežbe pomažu kada osećamo napetost ili želimo bolje da se opustimo.
Kako pravilno disanje utiče na srce i nervni sistem
Zapravo, vežbe disanja mogu pozitivno uticati na srčani ritam i nivo stresa. Kontrolisano, sporo i dijafragmalno disanje (disanje uz pokretanje stomaka, a ne ramena) pomaže telu da uspostavi ravnotežu. Pre svega, dijafragma je veliki mišić koji odvaja grudnu od trbušne duplje. Kada dišemo dijafragmom, stomak se blago pomera napred, dok ramena ostaju mirna.
Takođe, kod nepravilnog disanja žena često koristi mišiće vrata i gornjeg dela grudnog koša. To je naročito izraženo tokom stresa ili fizičkog napora. Ipak, nije svako podizanje grudnog koša znak bolesti. Da biste proverile kako dišete, stavite jednu ruku na grudi, a drugu na stomak. Pravi pokret prilikom udaha trebalo bi da osećate pod rukom na stomaku.
Vežbe disanja za svakodnevni život
Osim toga, naučna istraživanja pokazuju da sporo disanje, oko šest udaha u minuti, može smanjiti krvni pritisak kod osoba sa hipertenzijom (povišenim pritiskom). Štaviše, kod žena koje redovno primenjuju ove tehnike, primećeno je bolje upravljanje stresom i bolja kontrola emocija.
Pored toga, disanje i rad srca su povezani i preko fenomena nazvanog respiratorna sinusna aritmija. To znači da se ritam srca prirodno menja tokom disanja. Dakle, usporavanjem i produbljivanjem daha, žene mogu uticati na svoje raspoloženje i zdravlje srca.
Doktorka Ana Petrović, kardiolog, ističe: „Vežbe disanja su jednostavna, ali snažna tehnika za smanjenje stresa. Preporučujem da žene svakodnevno odvoje nekoliko minuta za svesno disanje, posebno u izazovnim situacijama.“
Praktični saveti za bolje disanje
Na kraju, nije potrebno da stalno razmišljate o svakom udahu. Važno je da znate kako da umirite disanje kada je to potrebno. Izaberite mirno mesto, sedite udobno i skoncentrišite se na sporo, duboko disanje stomakom. Neka vam izdah traje malo duže od udaha, jer to dodatno umiruje telo.
Konačno, redovnom praksom ove jednostavne tehnike možete smanjiti napetost, poboljšati san i pozitivno uticati na zdravlje srca. Ako imate hronične tegobe sa disanjem ili srcem, obavezno se konsultujte sa lekarom. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.